Hrvatska i dalje planira nastavak mirovinske reforme uvedene 2002. godine, iako države u okruženju od njih odustaju. Poljska vlada je prošlog tjedna odlučila ukinuti obavezni drugi stup mirovinskog osiguranja u privatnim rukama, te više od pola njegovih sredstava vratiti u državni mirovinski fond. Mađarska je drugi mirovinski stup nacionalizirala prije dvije godine, a Slovačka je doprinos iz plaća za mirovinsku štednju u drugom stupu smanjila sa 9 na 4 posto.
- Hrvatska vlada ne planira administrativno ukinuti drugi stup, već ostaje na konceptu triju mirovinskih stupova, neslužbeno doznajemo iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. U Vladi ne planiraju smanjenje izdvajanja za drugi stup, ali ni povećanje. Ministar Mirando Mrsić još je potkraj prošle godine kazao da se izdvajanje ne može povećati, zbog "prenapregnutosti proračuna". No, dao je do znanja da Vlada želi privatnim mirovinskim fondovima zakonski omogućiti da više svoje štednje ulažu u dionice poduzeća i u gospodarski razvoj Hrvatske, jer sada je moraju ulagati ponajprije u državne obveznice.
Do 2002. Hrvatska je imala samo jedan, državni mirovinski stup iz kojeg se mirovine isplaćuju po principu generacijske solidarnosti, a financiraju ih svi zaposleni. Prije reforme zaposleni su izdvajali 20 posto iz plaća za prvi stup, a nakon reforme 15 posto, dok se pet posto preusmjerava u drugi, obvezni mirovinski stup. Tom štednjom - koja, prema Hanfi, trenutačno iznosi 54 milijarde kuna - upravljaju četiri privatna mirovinska fonda pri najvećim komercijalnim bankama. Uveden je i treći stup - dobrovoljni mirovinski fondovi. Prema istom obrascu, po preporuci Svjetske banke, mirovinske reforme provele su sve srednjoeuropske, bivše komunističke države, osim Slovenije.
- Obavezni drugi stup je isforsirana konstrukcija financijskog sektora, koja je povećala troškove i mirovinskom sustavu, i javnim financijama, kaže Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta. Dio novca za mirovine, koji joj pripada, naša država danas daje privatnim fondovima, a zatim taj isti novac od njih posuđuje i vraća u proračun, uz kamate od pet do sedam posto, kaže on. (Branko PODGORNIK)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU