Unatoc upozorenju da bi sjecu stabala i cišcenje makije na poluotoku Vižula Opcina Medulin trebala završiti do pocetka svibnja ili odgoditi do rujna, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture dozvolila je cišcenje protupožarnih putova, koji su, smatraju u ministarstvu, od javnog interesa.
Razdoblje od svibnja do srpnja vrijeme je gniježdenja ptica, a sjeca makije u kojoj polažu jaja uvelike šteti njihovoj populaciji. Negodovanje Medulinaca i Zelene Istre zbog radova na Vižuli traje vec neko vrijeme, a Opcina je i nakon nekoliko upozorenja da je takvo ponašanje štetno za prirodu nastavila cistiti protupožarne putove uz more oko poluotoka.
Mještanka Sonja Banek vec mjesec dana pokušava sprijeciti sjecu drobilicom koja iza sebe ne ostavlja ništa osim suhog i lako zapaljivog triješca i ostataka smeca koje su nesavjesni šetaci ostavili za sobom. Nije sporna sjeca makije, kaže, nego vrijeme u koje se ona obavlja. Razlog je, pretpostavlja, predstava "Crispo" koja se tokom ljeta nekoliko puta održava na arheološkom lokalitetu.
- Na predstavi se cijelim putem do arheološkog lokaliteta nešto dogada, a cilj je organizatora da ljudi vide more. Mislila sam da ce ošišati put oko ceste, a oni su pokosili nekoliko hektara. Predstava je, osim za ptice, za sve besplatna, smatra Banek.
Iz Opcine, za koju kaže da nije imala previše sluha za njene pozive, saznala je da makiju sijeku i zbog protupožarnih putova, nakon cega se obratila vatrogascima koji su rekli da im putovi uz more nisu od velike koristi - vatra na more nece.
Banek se sredinom lipnja obratila udruzi Zelena Istra koja je istog casa Opcini savjetovala da zaustavi radove jer na temelju Zakona o zaštiti prirode NN 70/05 cl. 86 nije preporucljivo izvoditi zahvate u staništu populacija životinjskih vrsta u vremenu koje se poklapa s njihovim životno znacajnim razdobljima.
- Iako su nas u Opcini obavijestili da su naknadno dobili pristanak Inspekcije za zaštitu prirode pulskog Konzervatorskog odjela, inspektorica Mirjana Fonjak nam je rekla da, dok ne dobije pismenu prijavu, ne može izaci na teren. Stoga smo poslali prijavu pismenim putem, rekla je Irena Burba iz Zelene Istre te dodala da su se i prije dvije godine u isto vrijeme odvijali jednaki radovi na poluotoku, ali tada ih je inspekcija zaustavila.
U odgovoru procelnice Suzana Racan Stern Zelenoj Istri iz lipnja piše da je Opcina od javne ustanove Kamenjak dobila informaciju da Vižula ne spada u prirodno zašticena podrucja te da u tom smislu za uredenje prostora ne treba tražiti prethodne suglasnosti.
Zanimljivo je da su unatoc takvom tumacenju ipak tražili suglasnosti: Racan Stern, naime, navodi da se radovi mogu nastaviti s obzirom na to da postoji suglasnost Hrvatskih šuma, koje nemaju nadležnost nad poluotokom, i Konzervatorskog odjela.
Vec nakon nekoliko dana Zelena Istra ponovno je primila pritužbe gradana i proslijedila ih inspektorici Fonjak, koja je 7. srpnja izašla na teren i napravila zapisnik.
"Navedeno podrucje je unutar nacionalne ekološke mreže kao medunarodno važno podrucje za ptice akvatorija zapadne Istre te smatramo da su navedeni radovi od važnog javnog interesa - zaštite od požara, no s obzirom na to da se cisti samo obalni rub, a sredina poluotoka se ne dira, to nece imati znacajnog utjecaja na populaciju zašticenih ptica na navedenom poluotoku", piše u dopisu Ministarstva kulture.
U pulskoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi ništa ne znaju o cišcenju protupožarnih putova na poluotoku s kojeg se vatra ne može proširiti, niti su dobili ikakvu informaciju o radovima, no zamjenik zapovjednika JVP-a Guerino Radešic rekao je da je vatrogascima svaki prilaz šumi koristan.
- Krcenje makije i stabala koje je srušilo nevrijeme održava se u ovom razdoblju zbog zakašnjelih rokova uzrokovanih žalbama na natjecaj za najboljeg ponudaca. Nismo mogli cekati jesen zbog opasnosti od požara. Vižula nije u vlasništvu Opcine pa smo kontaktirali s Hrvatskim šumama jer nam se cinilo da bi to bilo u redu, a konzervatore smo bili dužni izvijestiti o radovima zbog arheoloških nalazišta, rekla je Racan Stern. (Napisala i snimila Ana ŠIMIC)
Roštiljanje na arheološkom nalazištu
Vrijedno arheološko nalazište na poluotoku Vižuli više puta godišnje kulisa je za predstavu "Crispo", no ocito je i kulisa za druženja namjernika jer smo na zidinama iz doba starog Rima zatekli ostatke paljenja vatre te gradele.
- Na Vižuli ne postoji niti jedan znak zabrane paljenja vatre, a grane koje su ostale nakon sjece pozivaju posjetitelje poluotoka na roštilj, rekla je Sonja Banek.
Medulinsku procelnicu Suzanu Racan Stern pitali smo o ovom slucaju, no ona kaže da nije bila upucena u problem paljenja vatre na arheološkom nalazištu te je napomenula da ce pokrenuti postavljanje znakova zabrane paljenja.