Dragonera dva bisera

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Knjiga u izdanju Arheološkog muzeja Istre, odnosno njegove biblioteke "Monografije i katalozi", naslovljena "Dragonera dva bisera", predstavljena je sinoc u vodnjanskoj Zajednici Talijana.

- Zahvaljujuci arheološkim istraživanjima provedenim 2003. i 2004. godine, pronadena su dva davno izgubljena bisera koje mi danas nazivamo Dragonera sjever i Dragonera jug, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.

Naglasio je da je dr. Alka Starac, voditeljica istraživanja i urednica monografije, zajedno s timom suradnika koji cine Ida Koncani Uhac, Petra Rajic Šikanjic, Romuald Zlatunic, mr. Luka Bekic i inženjer Paolo Alberi Auber, obradila prikupljeni arheološki materijal ispricavši pricu o osnivanju, razvoju i svršetku ovih dvaju stambeno-proizvodnih kompleksa.

Da je rijec o strucno obavljenom poslu te o iznimnoj knjizi potvrdio je i recenzent dr. Željko Miletic sa Sveucilišta u Zadru. Kazao je da je za objavljivanje knjige zaslužan prije svega timski rad te da je istraživanje provedeno na posebno temeljit nacin, dajuci odgovore na brojna pitanja.

Urednica knjige i autorica velikog broja tekstova u knjizi, dr. Alka Starac rekla je da je Dragonera sjever slabije ocuvano zdanje, koje je nastalo pocetkom 1. stoljeca prije Krista i trajalo je do 7. stoljeca, kada je nestalo u plamenu. Bilo je definirano kao anticki gospodarski objekt s ocuvanim dijelom postrojenja za preradu maslina. Nakon napuštanja tu je gradevinu uništilo more.

Ime vlasnika kompleksa Dragonera jug nije nam poznato, ali se zna da je to bio duumvir kolonije Pole, i da se njegova supruga zvala Perelia Grata.

Ta je ranocarska maritimna vila, otkriva Starac, obuhvacala citav zaljev s rezidencijalnom zgradom, pristaništem i proizvodnim odjeljkom, a njezina izgradnja datirana je u razdoblje od 70. do 90. godine poslije Krista. Vilu je požar poharao vec u cetvrtom stoljecu, nakon cega je temeljito obnovljena, da bi je još jedan požar zahvatio tijekom sedmog stoljeca te su njezini žitelji pronašli utocište u utvrdenom naselju Kastrum na zapadnoj obali otoka Veli Brijun.

Starac je takoder evidentirala cinjenicu da je Dragonera i ime nenaseljenog otoka u skupini Baleari u zapadnom Sredozemlju, izvedeno od latinskog imena za vrstu guštera.


Podijeli: Facebook Twiter