Odsjek za kroatistiku Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, na čijem je čelu bio od njegova osnutka pa do umirovljenja, profesoru emeritusu dr. Ivanu Zoričiću posvetio je 9. broj časopisa Tabula. Kako i navodi uredništvo na čelu s Linom Pliško, Valneom Delbianco i Robertom Matijašićem, ovo je znak zahvale njegovih kolega i prijatelja za njegov "znanstveni i nastavni rad, za njegov trud i mar".
Dr. Zoričić je odgojio mnoge istarske generacije još od rada u Osnovnoj eksperimentalnoj školi Nevena Kirca u Puli (od 1961. do 1971.), potom i u Ekonomskoj školi i Gimnaziji, a kao znanstvenik krajem osamdesetih na Pedagoškoj akademiji, odnosno Filozofskom fakultetu predvodio je novu generaciju znanstvenika koji su danas u dobroj mjeri stupovi pulskog sveučilišta.
- Profesore, krenimo od kraja. Bili ste jedini član nedavno ukinutog Vijeća za normu hrvatskog jezika. Slažete li se s akademikom Katičićem, vašim predsjednikom Vijeća, da se to nije smjelo dogoditi?
- Naravno, nije ga trebalo ukidati jer hrvatskom jeziku treba takva institucija, tijelo u kojemu su bili zastupljeni stručnjaci svih kroatističkih studija u Hrvatskoj, kao i drugih institucija, koji skrbe o hrvatskom jeziku kao temeljnoj zadaći - od HAZU-a i Instituta za hrvatski jezik do Leksikografskog zavoda.
Vijeće je bilo savjetodavno tijelo, a ne zakonodavno i također skroz otvoreno javnosti u svim svojim zaključcima. U početku smo se bavili pravopisnim pitanjima i o svima donijeli određen stav i zaključke, a treba znati da smo počeli s radom u trenutku kada su te teme bile u jeku prijepora, sada se to smirilo, ali bi se i dalje raspravljalo o ključnim pitanjima.
- Ubrzo ulazimo u Europsku uniju, ali je hrvatski jezik tamo već prihvaćen i nominiran kao samostalan i jednakopravan, kao i ostali europski jezici. No, bilo je ideja da se to blago rečeno jugounificira.
- Da, pokušalo se to nazvati nekim jezičnim jedinstvom da se kao smanje troškovi jer ga u najvećoj mjeri svi razumiju. Dakle, opet neka tehnička narav problema i pogleda na daleko složeniju stvar kada je jezik i jezična praksa u pitanju. No, hrvatski jezik je već ušao u sve dokumente i zakone kao samostalan, a što će se ubuduće događati u praksi, vidjet ćemo.
Za sada je jedino Hrvatska ušla u EU pa je i logično da taj ulazak prati i njen jezik. Naša je dužnost da te teme branimo pred EU-om i da naše kulturne, znanstvene i političke institucije, a pogotovo oni koje budemo izabrali da nas predstavljaju u Bruxellesu, stalno o tome brinu i ostanu budnima. (M. ĆURIĆ)
CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU