S početkom ove godine u mirovinu je nakon 42 godine staža i 27 godina vođenja rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta "Ruđer Bošković" otišao oceanolog dr. Nenad Smodlaka.
- Svako razdoblje ima svoje dobre strane. Ipak, sjećam se da smo 70-ih kao mladi znanstveni novaci imali bogatiji društveni život. Nakon odrađenog posla gotovo svakog dana smo se oko 17 sati našli u tada jedinom kafiću Rio, a znali smo zalaziti i u legendarnu diskoteku Lanterna. Puno smo se družili i u CIM-u, nalazeći priliku da u svakoj prilici priredimo koju malu fešticu. Znanstveni rad zbog toga nije trpio, pa smo upravo u to vrijeme uspjeli prvi na Mediteranu omrijestiti brancina, na čemu se temelji današnji uzgoj plemenite ribe u moru. Postupak je vodio Želimir Filić, kasnije predvodnik naše marikulture.
Prema Smodlaki na razvoj mladih istraživača najviše je utjecala suradnja s američkim sveučilištima u Stanfordu i Maineu, s kojima su razmjenjivali istraživače i dobivali nova znanja. I sam je više puta boravio na specijalizaciji u SAD-u, na temelju čega je i doktorirao na prirodnoj proizvodnji organskih tvari putem fitoplanktona. Sjeća se da su u Rovinju skupljali brojne podatke o parametrima u moru i mukotrpno ručno ili uz pomoć kalkulatora proračunavali, a u SAD-u je prvi put dobio prigodu za rad na kompjuteru.
- Nakon što sam postao direktor CIM-a imao sam manje prilika baviti se znanstvenim radom. Valjalo je obnavljati staru stoljetnu zgradu, opremati laboratorije i urediti istraživački brod. Nije mi žao jer sam na taj način stvarao uvjete kolegama i novacima za znanstveni rad. Za te aktivnosti su tada bila bolja vremena jer nije bilo toliko birokracije koja sada koči nove inicijative, kaže se Smodlaka.
Smodlaka ističe da im je pomoglo i svojedobno cvjetanje mora, za koje su im talijanski instituti plaćali mjerenja i istraživanja ove pojave na našem dijelu sjevernog Jadrana. Tim su sredstvima obnavljali staru zgradu i opremali laboratorije i znanstvenu knjižnicu te istraživački brod "Vilu Velebit", uz koji su nabavili novu brzu brodicu "Triton" kojom su brzo mogli obilaziti mjerne stanice i uzimati uzorke.
- Nova oprema pomogla nam je pokretanje velikog znanstvenog projekta "Jadran", u sklopu kojeg smo 12 godina postajama na plutačama motrili sva događanja na moru. To je bio hrvatski projekt, vođen u našoj ustanovi, splitskom i dubrovačkom institutu, s kojima smo prikupljali podatke iz svih dijelova Jadrana. U tome smo bili ispred Europske unije koja je tek sada počela primjenjivati ovakav model motrenja mora u svrhu predviđanja događanja na tom velikom prostranstvu. Nažalost, država nam je uskratila novac za produženje projekta "Jadran" pa su nam plutače koje smo dobili iz Italije sada na obali, jer nemamo sredstava ni za njihov remont. Ipak, prihvaćanjem europskih direktiva o moru morat će se ponovno uvesti motrenja naše pučine. Najviše se bojim da u tom vakuumu ne izgubimo istraživače koji su vodili taj projekt.
Nakon što je CIM postao domaćin novog studija Znanost o moru pri pulskom sveučilištu, u prizemlju su uređene učionice i nadopunjeni laboratoriji. Nastavu vode znanstvenici CIM-a, među kojima je Smodlaka, koji će do kraja akademske godine predavati svoj predmet, a tada se definitivno povlači.
- Studij o moru je jedna od garancija da će CIM, koji je nedavno obilježio 120 godina rada, nastaviti svoje djelovanje. Iako se stalno govori o potrebi racionalizacije ovakvih ustanova, iz svjetskih iskustava znamo da su nam na pet tisuća kilometara obalne crte potrebne tri znanstvene ustanove, sadašnje u Rovinju, Splitu i Dubrovniku. Bilo bi skupo i neracionalno s jednog mjesta pratiti naše more, koje je po površini blizu kopnenog dijela Hrvatske, kazao je. (Aldo POKRAJAC, snimio Milivoj MIJOŠEK)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU