Najava ministra financija Slavka Linića o smanjenju minusa po tekućim računima, zahvaljujući kojima živi dobar dio građana Hrvatske, podijelila je javnost. Mnogi pitaju zbog čega se Linić obračunava s bankama preko leđa građana i nije li se to moglo elegantnije izvesti.
Dr. Marinko Škare, redoviti profesor na pulskom Odjelu za ekonomiju, smatra da nije riječ o tržišnoj praksi, već o paradoksu.
- Treba vidjeti je li to vezano uz Ustavni zakon ili Zakon o zaštiti potrošača. No, u Europskoj uniji nema uzanci kojima biste ljude praktički prisilili da uzmu potrošački kredit. Pitanje je mogu li se ljudi unutar godine dana oporaviti da bi pokrili minuse. S obzirom na prognoze i gospodarska kretanja, ovu godinu mogu otpisati jer neće biti gospodarskog rasta, ljudi neće moći doći do novca, a smanjit će se i potrošnja, što je ustvari začarani krug, smatra Škare, koji u načelu ne podržava Linićev prijedlog.
- Sve tvrtke, pa i banke, nude svoj proizvod, a ljudi u ovom slučaju biraju i prihvaćaju ili ne prihvaćaju kamatnu stopu koja jest visoka. Smatram da ljudi ne bi prihvaćali tu uslugu da imaju neki drugi izbor. Pretvaranje minusa u kredite ne predstavlja bolji izbor zato što će banke sigurno kompenzirati razliku u kamati kroz neke druge administrativne pristojbe i naknade, recimo troškove obračuna i troškove odobravanja kredita, kaže Škare.
Ne vidim nikakve efekte ovog prijedloga jer banke, kada vide da ljudi više ne mogu koristiti neku uslugu, aktiviraju neku drugu i to za njih ne mora raditi Ministarstvo, smatra Škare.
On vjeruje da će banke morati smanjiti naknade koje su općenito previsoke, te uvesti paket usluga po prihvatljivim cijenama, kao što se to radi u drugim državama. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.