Dr. Jerin: Pulska hitna je mjesto zdravstvenog rizika

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prvi put od postojanja županijskog ustroja vijecnici Skupštine Istarske županije dobili su informacije o lanjskom poslovanju zdravstvenih ustanova koje su predocili ravnatelji i Ivan Lukovnjak iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Odluke koje se ticu poslovanja svih zdravstvenih ustanova se donose izvan njihovih organa upravljanja pa one ne to ne mogu djelovati, istakao je Lukovnjak. Slikovito je to prikazao na primjeru pulske bolnice koja bi s obzirom na osigurana sredstva trebala raditi do 25. ili 26. u mjesecu i onda zakljucati vrata. Istice da je rak rana poslovanja pulske bolnice 31.927 kuna proracuna po krevetu dok je prosjek 34.011 kuna po krevetu.

Lanjsku je godinu pulska bolnica završila s minusom od 23,2 milijuna kuna dok su obavili 41 milijun kuna poslova više nego što im je HZZO odobrio sredstava, a preko 90 posto prihoda je upravo iz ugovora s HZZO-om.

Istarski domovi zdravlja imaju 43 objekta, 380 zaposlenih i 115 koncesionara, a lani je poslovni plus bio 117 tisuca kuna. Zavod za javno zdravstvo ima plus od 230 tisuca kuna, a Istarske ljekarne su lanjsku godinu završile pozitivno s 193 tisuce kuna.

Glavnina rasprave se odnosila na bolnicu u Puli pa Lucija Debeljuh (SDP-Zeleni) veli da se treba izboriti za realno financiranje te bolnice i to prije gradnje nove bolnice jer ce inace to i dalje ostati problem. Tracak nade Tedi Chiavalon (IDS-HNS) vidi u pomoci države za dio dugova, ali podsjeca da je pulska bolnica morala uzeti kredit od deset milijuna eura da bi platila lijekove i da je to jedina bolnica u Hrvatskoj koju država nije sanirala.

Oporbeni nezavisni vijecnik Vlado Ivetic smatra, i po osobnom iskustvu, da je hitni trakt najveci problem bolnice od neadekvatnog prostora do nekih djelatnika. I ravnatelj bolnice dr. Lems Jerin priznaje da je hitna neuvjetna i da je to mjesto velikog medicinskog rizika te je za kraj ovog mjeseca najavio rad u prostoru i organizaciji po normativima i svjestan je "podbacaja nekih pojedinaca u profesionalnosti.

Tamara Brussich
(IDS) kaže da bi djeci trebao logoped pri Istarskim domovima zdravlja dok je Josipa Antona Rupnika (Zeleni) zanimalo postoje li instrumenti za mjerenje kvalitete zraka. Marin Grgeta (IDS) se založio za decentralizaciju zdravstva, a Zdenko Pliško (Stranka umirovljenika) za izvanbolnicku palijativnu skrb.

Ocekujem da cemo do kraja ovog mandata postaviti kamen temeljac za bolnicu", rekao je župan Ivan Jakovcic obrazlažuci ostvarenje svog Mandatnog programa za lani. Za višegodišnje projekte je rekao da su lani "dobili dodatnu akceleraciju".

Nezavisni Ivo Uccio Miletic pitao je do kuda se nakon 2,5 godine stiglo s pregovorima oko buducnosti rovinjske bolnice. "Necemo odustati od obnove te bolnice", porucio je župan najavljujuci.

Vijecnici su uz prihvacanje svih izvješca kao i Plana za zdravlje za ovu godinu izglasali da se HZZO-u uputi zahtjev za financiranje jednog tima za palijativnu skrb kao i da se na županijskom Savjetu za zdravlje razmotri mogucnost da se sve djevojcice u Županiji cijepe protiv humana papiloma virusa. (Selvina BENIC)


Podijeli: Facebook Twiter