Slovenska se vlada protivi namjeri Italije da izgradi terminal za ukapljeni plin blizu slovenske granice nedaleko od gradica Muggie. Jucer je objavljena vijest da je talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini odgodio planirani dolazak u Ljubljanu na razgovor s kolegom Samuelom Žbogarom i vrlo je vjerojatno da je upravo slovensko protivljenje uzrok odgode bilateralnog susreta na razini ministara vanjskih poslova. Kako sada stvari stoje, Ljubljana je zauzela neocekivani oštar stav u vezi s izgradnjom LNG terminala i to se protivljenje iskristalizirao upravo u posljednjih petnaestak dana. Tijekom posljednjeg posjeta Sloveniji Franca Frattinija izgledalo je kao da Ljubljana tiho prihvaca talijanski projekt, a govorkalo se da iza pristanka stoji program suradnje dviju država na energetskom planu, ukljucujuci i najavljenu spremnost Italije za ulaganje u jacanju nuklearne elektrane u Krškom.
Što se dogodilo u meduvremenu? Talijansko-slovenska transgranicna udruga za zaštitu okoliša Alpe Adria Green nedavno je u medijima plasirala vijest da se dozvola koju je talijansko resorno ministarstvo izdalo za izgradnju LNG terminala u predjelu Zaule u predgradu Trsta temelji na falsificiranim dokumentima strucnjaka koji su lažnu dokumentaciju pripremili da bi zaštitili interese španjolskog energetskog giganta Gas Natural, koji namjerava izgraditi velebno postrojenje u tom predjelu tršcanskog zaljeva korak do slovenske obale i predgrada Trsta i Muggie.
Dokumentacija o lažiranju rezultata analize predana je svojevremeno slovenskoj vladi i slovenskim zastupnicima, a predstavnici spomenute udruge primljeni su na razgovor u uredu slovenskog ministra za zaštitu okoliša Karla Erjaveca.
Radi se o debelom dosjeu koji je predan i talijanskom sudstvu, koje je prošle godine obavilo istragu koja je, medutim, arhivirana zbog tehnickih propusta. No, predstavnici udruge tvrde da istraga ni u jednom trenutku nije dovela u sumnju vjerodostojnost dokumentacije pa zakljucuju da je lažiranje podataka koji su poslužili talijanskom ministarstvu da izda dozvolu za LNG terminal temeljeno na cvrstim dokazima.
Oni tvrde da su strucnjaci u analizi stanja u predjelu Zaule svjesno prešutjeli stvarnu dubinu morskog dna u tom dijelu Tršcanskog zaljeva, odnosno poslužili su se podacima o prosjecnoj dubini mora na sjevernom Jadranu i te podatke predstavili kao realnu dubinu mora na dijelu gdje bi se izgradio terminal.
Drugo važno lažiranje dokumentacije tice se, prema udruzi, širine i dubine prostora u dijelu Tršcanskog zaljeva gdje ce se izgraditi terminal. Naime, prema europskim i medunarodnim standardima, oko LNG terminala stvaraju se dvije zone sigurnosti u obliku dva koncentricna kruga promjera 2,8, odnosno dva kilometra, unutar kojih je promet drasticno limitiran. S obzirom na karakteristiku zaljeva koji je u predjelu Zaule izuzetno uzak, te mjere sigurnosti ne bi se mogle sprovesti i sama cinjenica predstavlja faktor iskljucenja mogucnosti izgradnje LNG terminala. Clanovi udruge podsjecaju da su talijanske vlasti svojevremeno zakonski odredile zone sigurnosti oko LNG terminala, koji je smješten na moru ispred ušca rijeke Pad nekoliko milja dalje od obale. Unutar tih koncentricnih krugova promet i plovidba su ograniceni pa zakljucuju da bi takva ogranicenja u Tršcanskom zaljevu dovela do totalne paralize prometa i zato su strucnjaci prešutjeli tu jednostavnu cinjenicu.
- Strucnjaci koji su dokumentaciju pripremili na zahtjev tvrtke Gas Natural prešutjeli su elementarne cinjenice poput nazocnosti opasnih postrojenja nedaleko od mjesta gdje bi se izgradio LNG terminal, a radi se o naftnom terminalu SIOT, o željezari u Servoli te o gradskoj spalionici. S druge strane, morsko je dno devastirano nakon desetljeca industrijske aktivnosti pa je mulj prepun otrovnih tvari, ukljucujuci i živu. Lažna dokumentacija sastavljena je uz znanje predstavnika talijanskog ministarstva za zaštitu okoliša pa je sve vodeno u dosluhu izmedu kapitala i politike, tvrde predstavnici te udruge.
Uz slovensku, predstavnici udruge pozivaju i hrvatsku Vladu da se protivi izgradnji tog terminala jer bi to štetilo i interesima Hrvatske i zaštiti istarske obale. Izgradnja terminala za ukapljeni plin predvida da ce godišnje u Trst stizati oko 110 velikih tankera za prijevoz plina u tekucem stanju, a cijeli je projekt dio energetskog koncepta kojim bi se Italija u iducih desetak godina pretvorila u glavnu pomorsku bazu za uvoz plina, narocito iz africkih nalazišta, za potrebe cijele Europske unije. Taj koncept predvida izgradnju desetak velebnih LNG terminala duž cijele talijanske obale.
Protivljenje Ljubljane polucilo je oštru reakciju tršcanskog zastupnika Roberta Menije, koji je ujedno i državni tajnik u ministarstvu za zaštitu okoliša, te gradonacelnika Trsta Roberta Dipiazze s obzirom na to da tršcanska desnica vec niz godina snažno lobira u korist spomenute španjolske tvrtke tvrdeci da ce LNG terminal donijeti u Trst nova radna mjesta i pomoci smanjenju cijene gradskog plina. Menia je novinarima izjavio da se Ljubljana protivi jer namjerava na taj nacin zaštititi slovenske interese na razini energetske politike, u biti protivljenje ne bi bio motivirano ekološkim, vec politicko-gospodarskim interesima, a zna se da Ljubljana i Rim vec duže razgovaraju i pregovaraju o suradnji na energetskom polju u sklopu širih europskih interesa.