Obnovljeno Malo rimsko kazalište trebalo bi imati 2.000 gledateljskih mjesta, a dio integralnog projekta je, kako nam je u srijedu rekao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, i obnovljeni moderni, interdisciplinarni Arheološki muzej, na čijoj je vanjskoj strani planiran veliki ekran površine 400 četvornih metara.
Ljetna kulturna pozornica
Javna nabava za obnovu muzeja zaključuje se 6. lipnja, a obnova je predviđena u dvije faze, koje bi ukupno trajale godinu i pol dana. Istodobno bi se, ovisno o financijama, moglo dovršiti i Malo rimsko kazalište, i ponovno (zatvoreno u ljeto 2005.) postati ljetnom kulturnom pozornicom.
- Osigurali smo dva milijuna eura, a ukupno je potrebno 11 milijuna. Pokušavamo privući sredstva iz EU fondova, a razgovaramo i s HBOR-om i resornim ministarstvom. Kada bi se osigurala sredstva, projekt muzeja i Malog rimskog kazališta moguće je realizirati za dvije godine, kazao je Komšo. Inače, projekt obnove Malog rimskog kazališta potpisuje pulski arhitekt Emil Jurcan iz zadruge Praksa.
Malo rimsko kazalište u Puli, izgrađeno u 1. stoljeću na sjeveroistočnoj padini brežuljka ispod Kaštela, dugo je bilo padina obrasla vegetacijom, sve dok njegov sjeverni ulaz nije 1903. godine otkrio Anton Gnirs, da bi se naknadno otkrili dijelovi polukružnog gledališta isklesanog u živoj stijeni, plato kazališta kao i ostaci temelja scenske zgrade.
Dva kata gledališta
Više od sto godina kasnije, od 2010. do danas, u više ili manje intenzivnim ciklusima, traje arheološko istraživanje cijelog kompleksa, čije je nalaze u srijedu zainteresiranim građanima na samom lokalitetu predstavila i pojasnila kustosica Silvana Petešić, voditeljica arheološkog istraživanja i voditeljica Antičke zbirke Arheološkog muzeja Istre. Odaziv građana bio je dobar, a grupni obilasci organizirani su u povodu Međunarodnog dana muzeja u organizaciji Arheološkog muzeja Istre.
Osim otkrivanja južnog ulaza prije dvije godine (blizu zgrade Sveučilišne knjižnice), najvredniji su nalazi ostaci gradnje prije kazališta i ostaci histarskog grada.
Malo rimsko kazalište imalo je dva kata gledališta. Rimljani su prvi kat uklesali u živoj stijeni koja je i pratila oblik stepenica, i na to postavili velike monolitne kamene ploče sjedišta. Za gornji kat gledališta bili su dignuti masivni kameni potporni zidovi, a zadnji red u gledalištu bio je visok koliko i scenska zgrada koja se nalazila ispred današnje zgrade Arheološkog muzeja. Tu je i dobro sačuvana rimska cisterna. Cijelo će se arheološko nalazište, kako je rekla kustosica Silvana Petešić, rekonstruirati u 3D formatu i konzervirati.
Osim Malog rimskog kazališta i Amfiteatra, Pula je izvan gradskih bedema imala i Veliko rimsko kazalište, na sjevernom obronku Monte Zara. Moglo je primiti 4.000 - 5. 000 gledatelja. Propalo je u srednjem vijeku, a dio ostataka iskoristio je Antoine De Ville u 17. stoljeću za izgradnju pulskog Kaštela.
U amfori ostaci kostiju tek rođenih blizanaca
Na južnom krilu Malog rimskog kazališta istraživači su naišli na histarski grob isklesan kružno u živu stijenu, s ostacima spaljenog tijela u zemlji bez urne. Dokaz je to da je ovdje postojala histarska gradina. U tom su ukopu pronašli brončane narukvice, kameni pršljen i ostatke glave figurice ptičice. Pronađen je i grob iz vremena kasne Antike, a ukop je bio u amfori. Pretpostavlja da je riječ o vremenu V. do VII. stoljeća te da je riječ o ostacima kostiju najvjerojatnije tek rođenih blizanaca. (Z. ANGELESKI)