Đoser: Umjesto atomske bombe mogli ste pronaći lijek

Sergio Blažić Đoser (arhiva)
Sergio Blažić Đoser (arhiva)

Ostat će nepoznato je li Boško Obradović Bole 1978. godine pjesmu "Saznao sam dijagnozu" posvetio bolesnom Đoseru. U njoj Sergio pjeva o civilizaciji 20. stoljeću koja je izumila atomsku, hidrogensku i neutronsku bombu, ali ne i lijek protiv raka: "Umjesto atomske bombe/mogli ste pronaći lijek/da proživim svoj vijek./Iako pjevam o ljudima/napustila me sreća/u cvatu civilizacije/dvadesetog stoljeća..."

Tako je pjevao Sergio Blažić Đoser, pjevač Atomskog skloništa, koji je od posljedica Hodgkinove bolesti, raka limfnih žlijezda, umro u pulskoj bolnici na današnji dan 1987. Pokopan je dva dana kasnije pred više od četiri tisuća ljudi. Obolio je 1971. godine.

Rođen je u Puli 1951. Gotovo jedno desetljeće pjevao je u rock-grupi Atomsko sklonište. Prije toga nastupao je u pulskom Hushu i King Sonesima, koparskom Bumerangu.

S Atomcima je postigao najveće uspjehe, zajedno su snimili osam LP-a, nekoliko singlica i kazeta. Nezaboravne su njegove interpretacije "Ne cvikaj generacijo", "Infarkt", "Pomorac sam, majko", "Atomska trilogija", "Extra uterina", "Mentalna higijena" i druge. Kao vokalni solist Atomskog skloništa punio je sportske terene i dvorane.

Rijetki su bili oni koji su znali s čime se Đoser godinama borio između života i koncerata. Tek onda kad bi na nastupima sjeo na stolac, počelo se pričati o njegovoj bolesti.

Na koncertima su Atomci nastupali okruženi bodljikavom žicom, u poderanoj odjeći, praćeni pirotehnikom, a ponekad su znali scenografiju obogatiti stotinama otvorenih kišobrana kao simbolima zaštite. Sergio je zbog svoje statičnosti na sceni predstavljao otuđenog čovjeka, izvan vremena i prostora. S koferom pored sebe izgledao je kao prognanik.

Glas Istre je 1997. objavio autobiografiju Sergia Blažića Đosera iz pera novinara Armanda Černjula. "Đoser je htio da se napiše istina o njemu, glazbi i bolesti. Želio je u stvari da mu pomognem napisati biografiju, knjigu o njegovoj karijeri koja je trebala izaći iz tiska 1986. godine. Usprkos svemu, kazivanja se nisu uspjela privesti kraju", napisao je Černjul. (pripremio R. BURŠIĆ)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter