"Uvodi se niz rokova i čvršća pravila igre, žrtva se sada stavlja u središte, a s ciljem da se izbjegne sekundarna viktimizacija", rekao je, među ostalim, ministar Miljenić predstavljajući izmjene ZKP-a.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) optužnicu mora podnijeti najkasnije dva i pol mjeseca nakon završetka istrage ili odustati od kaznenog progona.
Prema prijedlogu, DORH mora u roku od 15 dana optužiti okrivljenika ili odustati od kaznenog progona, dok u složenim predmetima taj rok iznosi 30 dana. Ti rokovi mogu biti produljeni za 15 dana, odnosno u složenim predmetima za 30 dana.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić je izvijestio i da se uvodi sudska zaštita protiv mogućeg nezakonitog progona i istrage.
"Precizira se trenutak kad je osoba obaviještena da je izložena kaznenom progonu i od tog trena može se pozvati na sudsku zaštitu protiv eventualnih nezakonitosti", pojasnio je.
"Kada je riječ o ispisima telefonskih kontakata, da bi se to koristilo u kaznenom postupku, tražimo sudski nalog jer mislimo da to mora biti podvrgnuto kontroli", rekao je Miljenić.
Najavio je i da institut oprosnice ostaje, ali se propisuje katalog kaznenih djela kod kojih se može koristiti.
Izmjenama ZKP-a predviđeno je i osnivanje timova u Državnom odvjetništvu za imovinske izvide kako bi se prije pokretanja istrage spriječilo prikrivanje ilegalne imovine.
Izmjene ZKP-a se donose jer je Ustavni sud u srpnju djelomično ili u cijelosti ukinuo 43 odredbe postojećeg zakona.
Ministar Miljenić je rekao kako se, obzirom na to da se mijenja 250 članaka, moglo ići i s novim zakonom, ali da za takav zahvat nisu imali dovoljno vremena zbog rokova koje im je zadao Ustavni sud.
"Zakon ide u dva čitanja i otvoreni smo za sve prijedloge jer želimo da zakon bude bolji", poručio je ministra pravosuđa Miljenić.
Laburist Branko Vukšić replicirao mu je rekavši kako bi imali bi dovoljno vremena za izradu novog zakona da se nisu toliko bavili temom "lex Perković".
Oporba: Izmjene ZKP-a kasne za vjerodostojnu primjenu
Saborska oporba prigovorila je danas da se izmjene Zakona o kaznenom postupku (ZKP) donose prekasno za vjerodostojnu primjenu u praksi, da se u izmjene ušlo kampanjski, a ne smisleno i ne temeljito.