Među gotovo 300 tisuća građana koji su u blokadi zato što ne mogu platiti svoje račune stotinjak je onih kojima se odlučilo pozabaviti Državno odvjetništvo. Ne bavi se DORH građanima koji duguju nekoliko tisuća ili čak nekoliko stotina tisuća kuna zato što ne mogu platiti režije, dugove po karticama ili stambene kredite, nego dužnicima koji su u blokadi od nekoliko desetaka ili nekoliko stotina milijuna kuna.
Njih stotinjak ukupno su dužni 4,3 milijarde kuna, i to uglavnom bankama. Da je dio građana u blokadi pod paskom DORH-a potvrdili su nam i u Ministarstvu financija i u DORH-u, ali nitko ne želi govoriti o imenima.
Rizičan biznis
- Prerano je za to. Dio ljudi je upao u probleme jer su pogrešno procijenili svoje mogućnosti u nekom poslu, zapali su u teškoće, posao nije išao, a oni su se nadali da će ih sljedeći kredit "iščupati". Tako je dug samo rastao, objašnjavaju poziciju dijela dužnika rekordera u Ministarstvu financija.
No, kako doznajemo, i oni i DORH otkrili su i drukčije slučajeve, u kojima nije jasno kako je netko uopće dobio kredit od nekoliko desetaka milijuna kuna ili nekoliko stotina milijuna kuna. Riječ je o ljudima koji se nikada nisu bavili nekakvim značajnim poslovima, a odjednom su dobili visoke kredite kojima su kupovali vrijedne nekretnine.
- Nije teško vidjeti razliku između onoga tko godinama pokušava pokrenuti ili spasiti posao i onoga tko odjednom ima kredit za kupnju nekretnina i nikako nije jasno kojom bi to zaradom osim preprodajom nekretnina vratio taj kredit. Ne radi se samo o tim ljudima, nije jasno ni kako su im banke odobravale kredite, otkriva naš sugovornik iz DORH-a.
Iako nitko ne želi govoriti što se skriva iza takvih poteza banka, ali i motiva građana da se odjedanput zaduže za visoke iznose, naši izvori pojašnjavaju da dio slučajeva sliči hrvatskoj poznatoj poslovnoj praksu. Banke su financirale nekretninski biznis, prodaja stanova ili luksuznih vila je stala, prezadužena tvrtka kredit nije mogla vraćati, a odjednom se osniva nova tvrtka ili se pojavljuje potpuno novi igrač koji dobiva kredit za kupnju tih nekretnina. Problem je samo u tome što je već tada bilo jasno da ni novoosnovana povezana tvrtka, ali ni novi poduzetnik neće moći vraćati kredit.
Nalik na bicikl
- Gotovo svi najveći dužnici, čiji je dug 4,3 milijarde kuna, zapali su u probleme zbog nekretninskog biznisa. Osim bankama, dužni su i državi. No, nije ih sve u probleme gurnula kriza, od starta je bilo jasno da oni dug neće moći otplatiti. Jedno od pitanje je i jesu li preuzeli nekretninu zato što je tvrtka od koje su "kupovali" samo sklanjala vrijedne nekretnine od svojih vjerovnika, kaže naš sugovornik iz Ministarstva financija. No, o kakvim se doista prijevarama radi otkrit će, napominje on, DORH.
U toj pak instituciji ističu da ih dio slučajeva podsjeća na ono što se događalo u Hrvatskoj poštanskoj banci prije nekoliko godina, napominjući da sve nalikuje na bicikl. Kad su banke problematičnom poduzeću koje su upustilo u nekretninski biznis jednom dale kredit, više nisu mogle stati, nastojale su stvar spasiti novim kreditom ili novim ulagačem koji je opet trebao kredit.
- Možda se u nekom slučaju doista radilo o tome da banke nisu bile spremne odustati od nekog posla i registrirati da su u njemu izgubile novac, pa su pokušavale još jednom spasiti stvar, ali previše je takvih slučajeva, u igri su anonimni ljudi koji u biznisu ne znače ništa a dobivali su stotinu milijuna kuna kredita, da bi to bila slučajnost, kaže naš sugovornik.
Dodaje i da će ove istrage kada se privedu kraju dijelom doprinijeti i osvjetljavanju stvarnog stanja u dijelu banaka i njihovom poslovanju s nekretninama, i dobiti koju su pri tome pokazivale. (J. MARIĆ/Novi list)