Iz Državnog odvjetništva večeras su potvrdili da je glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić, kao tadašnji zamjenik ravnatelja policije, u dogovoru s DORH-om tijekom istrage kontaktirao osumnjičene i moguće svjedoke za zločin u Gruborima te istaknuli da ni tada niti danas u tome ne vide obilježja kaznenog djela odavanja službene tajne.
DORH na svojim internetskim stranicama navodi da je, vezano uz to teško kazneno djelo, prije i tijekom kriminalističkog istraživanja održano više koordinacijskih sastanaka između Ravnateljstva policije i DORH-a, na kojima su dogovarane smjernice kriminalističkog istraživanja.
Ističe da je upravo Brkić, sukladno ovlastima zamjenika glavnog ravnatelja policije, koordinirao policijske aktivnosti kroz kriminalističku taktiku i metodike, posebno vodeći računa da je ranije i sam bio pripadnik specijalne jedinice policije, čiji su pripadnici većina svjedoka i osumnjičenici u ovom predmetu te da je inače s njima komunicirao.
- Uostalom, i danas na glavnoj raspravi pred Županijskim sudom u Zagrebu je izjavio da je tijekom kriminalističkog istraživanja nastavio komunicirati kao i ranije, što se ukazuje razumnim s obzirom na primijenjene metodike i taktiku kriminalističkog istraživanja. Stoga, ni tada niti danas, Državno odvjetništvo u takvom postupanju nije našlo obilježja kaznenog djela odavanja službene tajne, tvrde u DORH-u.
Napominju da je u odnosu na kazneni postupak u slučaju Grubori Ravnateljstvo policije u koordinaciji sa šibenskim Županijskim državnim odvjetništvom i DORH-ovim Odjelom za ratne zločine, tijekom 2009. provelo kriminalističko istraživanje. Ono je, dodaju, rezultiralo podnošenjem kaznene prijave protiv više osoba zbog sumnje na ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Brkić tvrdi da je sve radio u dogovoru s Bajićem
Glavni tajnik HDZ-a i bivši zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić priznao je danas na sudu da je tijekom istrage kontaktirao osumnjičene i moguće svjedoke za zločin u Gruborima, no tvrdi da je sve radio u dogovoru s glavnim državnim odvjetnikom Mladnom Bajićem kojeg je o tome usmeno izvještavao.
Brkić je na zagrebačkom Županijskom sudu ispričao da je 2008. i 2009. sudjelovao u kriminalističkoj istrazi i da je koordinirao sve policijske aktivnosti. S Bajićem je, kaže, dogovorio da će on razgovarati s tim ljudima na način da kažu što je bilo u Gruborima, odnosno da kažu istinu.
Tada su, kaže, zbog suđenja u Haagu, bila osjetljiva vremena, a s obzirom na njegovu dužnost i da se u slučaju vezanom za Grubore radilo o njegovim prijateljima i suborcima želio je da se sve provede po zakonu i bez velikih potresa u društvu i braniteljskoj populaciji.
Brkić je kazao i da je znao da se nad osumnjičenim osobama provode mjere tajnog praćenja. Dodao je da ne bi nazvao osumnjičene telefonom da je htio "probiti" mjere praćenja i da ni jedan pravilnik o postupanju policije ne priječi da se s osobama kontaktira telefonom kao što je on to učinio.
Prisjetio se da je zvao Branka Balunovića, Josipa Čelića, Željka Sačića, Stjepana Žinića i Božu Krajinu kojem se s Franom Drljom sudi za zločin u Gruborima gdje je 1995. ubijeno šest starijih srpskih civila.
Brkić kaže da je tim osobama rekao da će biti pozvani na razgovor u policiju i da kažu istinu. No, dodao je da to nije bilo ništa novo jer su pripadnici specijalne policije znali da ih se zove na razgovore.
Krajni je u Zapruđu rekao da će biti pozvan na razgovor te je s njim otišao u policiju, a isto je učinio i sa Sačićem, dok je zapovjednik specijalne policije po njegovom nalogu isto postupio s Franom Drljom.
Zapovjedniku splitske specijalne policije rekao je da na isti način dovedu Igora Benetu koji je također bio osumnjičen, ali je u međuvremenu pronađen obješen. Smatra da je bio primjereniji način da se ljude tako zove nego da se po njih šalje interventnu policiju s obzirom da su bili aktivni policajci.
U jednom trenutku, kazao je svjedok, bilo je određeno da se privede oko 45 pripadnika specijalne policije.
Brkić je ustvrdio da mu nije jasno zašto su snimke razgovora u kojima je i on sudjelovao izašle u javnost i zaključio da to ima jedan cilj, no sudac ga je prekinuo dodavši da je predmet postupka zločin u Gruborima.
Za razgovore Brkića i pripadnike specijalne policije saznalo se na prošlom ročištu kada su preslušani telefonski razgovori tajno snimljeni tijekom istrage tog ratnog zločina.
Danas su ispitani i bivši pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Morić, bivši obavještajac Smiljan Reljić te nekadašnji ravnatelj policije Marijan Benko. Suđenje se nastavlja ispitivanjem Ivana Čermaka, nakon čega će okrivljenici početi iznositi svoju obranu. (Hina)