Dopunsko u minusu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a u 2011. je godinu ušlo s 260 milijuna kuna minusa, što je prva negativna bilanca državnog osiguravatelja nakon što je zdravstvena reforma ministra Darka Milinovica, plašeci pacijente višim participacijama, u nekad skromnu blagajnu dopunskog osiguranja slila više od milijardu kuna novog prihoda.

Prihodi dopunskog osiguranja pali su za oko 40 milijuna kuna u odnosu na godinu ranije, što se može pripisati smanjenju broja dopunskih osiguranika za oko 160.000 i neurednom placanju dospjelih rata. Manji broj dopunskih osiguranika ocito je lani trošio više jer je samo na specijalisticke preglede i bolnicke usluge potrošeno oko 200 milijuna kuna više nego u 2009., što je blagajnu dopunskog osiguranja, unatoc rigoroznoj štednji na administraciji, bacilo u minus od 260 milijuna kuna.

HZZO je u 2010. ugovorio ukupno 2.673.212 polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je u 2009. taj broj iznosio 2.735.078 osoba, što znaci da je broj dopunskih osiguranika pao za oko 60.000. Manje je polica placala i država, odnosno državni proracun, koji je, zahvaljujuci rezanju prava na placeno dopunsko osiguranje, svoje obveze prema HZZO-u smanjio za oko 100 tisuca polica.

U HZZO-u nisu zabrinuti zbog minusa u blagajni dopunskog osiguranja, koji su uspjeli pokriti pricuvnim sredstvima. - Pad ili porast prihoda dopunskog zdravstvenog osiguranja ocekivana je pojava koja je u uskoj vezi s porastom ili padom broja usluga koje se iz njega podmiruju, kažu u HZZO-u.

- Buduci da je broj osiguranika dopunskog zdravstvenog osiguranja stabilan, štoviše broj samostalnih uplatitelja dopunskog osiguranja od 1. sijecnja povecao se za 90.000, vec je sada vidljivo poravnavanje prihoda i rashoda, porucili su iz HZZO-a.

Obiteljski lijecnici pak upozoravaju da im u ordinacije sve cešce dolaze pacijenti s nevažecim policama dopunskog osiguranja koji nemaju novca ni za placanje osnovnih zdravstvenih usluga. - Takvi pacijenti cak odbijaju uputnicu za bolnicko lijecenje zbog straha od naplate participacija. Primjecujemo i da sve više pacijenata bez dopunskog osiguranja ima "višak" pretraga na hitnim bolnickim prijemima jer je bolnici u interesu naplatiti što više, istice Ida Jaugušt-Šita, obiteljska lijecnica i clanica Izvršnog odbora Koordinacije obiteljske medicine. (Lj. BRATONJA MARTINOVIC/NL)


Podijeli: Facebook Twiter