"Umjesto mirovine od 4.400 kuna, koliko bih trebao dobivati s prosjecnom placom, sad ce mi pripasti svega 2.100 kuna. Gdje su završile moje uplate u mirovinski fond koje sam vršio 35 godina?
Citavo vrijeme nam uzimaju isti udio od placa, a mirovine su nam sve manje. Država laže kad kaže da daje mirovine, mirovinski je fond opelješen, gradani su ti koji su pokradeni i koji snose povecanje broja umirovljenika, sve placamo mi….", rijeci su jednog buduceg umirovljenika koji nam se javio, po struci ekonomist, koji se s dozom straha od niske mirovine upravo sprema na svoje penzionerske dane.
Upozorava da je država prije desetak godina mogla funkcionirati s 80 milijardi kuna budžeta, a sad joj nije dosta ni 120 milijardi iako je broj stanovnika ostao isti. Istovremeno svi su nezadovoljni, od radnika i seljaka do umirovljenika jer ni za koga, vele u Vladi, nema novca, što je, smatra on, cista floskula.
Krajem 80-ih godina mirovine su iznosile 80 posto, sad su pale na svega 39,75 posto prosjecne place. Samo je 1999. godine udio mirovine u placi bio niži - 38 posto, ali na to je utjecala promjena nacina iskazivanja podataka u koje su ukljucene znatno manje mirovine obrtnika i poljoprivrednika.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, generacija koja sada ima izmedu 25 i 40 godina past ce na još niži standard, a odnos mirovina i zadnje place približit ce se 30 posto. Dakle, na sadašnju prosjecnu placu od 5.500 kuna - mirovina bi pala na svega 1.650 kuna!
U srpnju je prosjecna mirovina u Hrvatskoj iznosila 2.156 kuna, a u istom mjesecu lani bila je 20 kuna viša, dakle ove je godine smanjenje za oko jedan posto. Iako neznatno, place su u istom razdoblju porasle za 2,8 posto, a dodatni jaz izmedu mirovina i placa pojacala je odluka Vlade koja vec trecu godinu zaredom mirovine drži zamrznutima. S isprikom da nema novca u proracunu, odbija uskladiti ionako bijedna primanja umirovljenika s rastom troškova života.
- Vec je 73 posto umirovljenika duboko ušlo u zonu rizika od siromaštva, a vecinom su ugrožena samacka domacinstva i starije žene, upozoravaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, koji je zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske nedavno zatražio od Vlade da hitno ukine Zakon o odgodi uskladivanja mirovina od 1. sijecnja do 31. prosinca 2011.
U Vladi, pak, tvrde da im za to nedostaje 60 milijuna kuna, medutim predstavnici najvecih umirovljenickih udruga vele da novca ima te da rebalans proracuna nije potreban. Predsjednik SUH-a Stjepan Krajacic podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna.
Ususret parlamentarnim izborima traže od politickih stranaka da razmisle o prijedlozima za 1,2 milijuna umirovljenika jer oni svojom brojnošcu mogu presuditi u izbornoj utrci, a jedan od kljucnih zahtjeva je da se gradanima koji su dobrovoljno ušli u drugi mirovinski stup, a zbog cega imaju manje mirovine, omoguci povratak u sustav medugeneracijske solidarnosti.
- Više od 120.000 osoba koje su izabrale drugi stup trebale bi moci izabrati povratak u stup generacijske solidarnosti ukoliko bi im time mirovine bile vece, a uvjet je da prenesu sva sredstva koja su uplatile u drugi stup. Prve mirovine po drugom stupu pokazale su da treba proci 15 do 20 godina da bi kapitalizirana štednja donijela rezultate, medutim ljudima to nije bilo dobro objašnjeno, vec se vršila propaganda i tako ih se navuklo da izaberu drugi stup, kazao je Savan Tomaševic iz Matice umirovljenika koji se bavi ovom problematikom.
Upozorava da je drugi stup postao upitan u citavoj Europi te da izdvajanje za medugeneracijsku solidarnost mora ostati okosnica mirovinskog sustava.
- Postoje najave da ce se izdvajanje za drugi stup povecati na racun prvog, cemu se mi oštro protivimo jer rušenje tog zajednickog sustava krajnje je rizicno i neodgovorno, dodao je. (Maša JERIN)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. VIŠE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD UTORKA.