Iza barikada od guma i automobilskih odbojnika, u blizini maskiranih militanata koji imaju pod kontrolom prljavu zgradu regionalne uprave u Donjecku, nalazi se čovjek u besprijekornom odjelu, u čistom uredu, koji svojim Appleovim iMacom radi na komadanju Ukrajine.
Roman Ljagin (33) čelnik je izbornog povjerenstva samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i ne skriva gađenje prema "revolverašima" koji su osvojili kontrolu nad zgradom prije mjesec dana. Ali, dijeli njihove ciljeve.
"Svaka revolucija ima svoj dio luđaka", rekao je Reutersu. "Ali, mi jednostavno više ne možemo živjeti u Ukrajini. Ukrajina nam je de facto rekla zbogom", dodaje Ljagin.
Ako Kijev već dosad nije izgubio svoj industrijski istok, mogao bi to u nedjelju, kada će stanovnici toga pojasa čelika i ugljena, mnogi od njih etnički Rusi ili govornici ruskog kao materinskog jezika, glasovati na referendumu o secesiji.
Samoproglašena DNR mogla bi se pridružiti Abhaziji i Južnoj Osetiji, Nagorno-Karabahu ili Pridnjestrovlju na popisu nepriznatih i u svijetu ignoriranih "država" nastalih kao posljedica raspada SSSR-a.
Kijev će odbaciti referendum, ali ne zna se što će učiniti Moskva. Anektirala je Krim nakon sličnog plebiscita prije mjesec dana, ali sada ne otkriva svoje namjere. Iako ankete sugeriraju da secesiju podržava manjina, Ljagin tvrdi da ishod nije upitan. Crveno-plavo-crna trobojnica pobunjeničke republike već se vijori na zgradi regionalne uprave.
Zapadni promatrači neće nadgledati izbore. Nije potreban minimalan odaziv da bi glasovanje bilo valjano. U blizini birališta bit će naoružani separatisti i sve to potiče optužbe da će ishod biti namješten. Osim Donjecka, na referendum u nedjelju izlazi i susjedna pokrajina Luhansk.
Američki državni tajnik John Kerry odbacuje referendum jer ga smatra nelegitimnim. "Glatko odbijamo taj ilegalni pokušaj daljnje podjele Ukrajine", rekao je.
Mišljenja ljudi iza pobunjeničke granice duboko su podijeljena, piše Reuters. Jedni bi htjeli veću autonomiju, drugi federalizaciju, treći neovisnu državicu, a neki i pripojenje Rusiji. Međutim, otkako je ukrajinska vojska krenula u akciju i otkako je konflikt na istoku ušao u krvaviju fazu, sve su čvršća mišljenja da se potrebno nekako distancirati od Kijeva. Za mnoge je smrt desetaka proruskih aktivista u Odesi u petak označila točku s koje nema povratka.
"Je li to bilo normalno?", pita se Aleksandar Proskurin iz Kramatorska. "Pridruživanje Rusiji manje je zlo od ostanka u Ukrajini", tvrdi.
Njegov sugrađanin Nikolaj (54), dio ekipe koja stoji na barikadama i pazi da ukrajinske snage ne uđu u grad, kaže da samo želi decentralizaciju vlasti, da bi ova rudarska regija mogla uživati više od plodova svog rada. "Vlast mora biti ovdje, ne u Kijevu. Nitko ne kaže da se trebamo pridružiti Rusiji, ali Kijev ne želi pregovarati. Umjesto pregovarača, oni šalju vojsku."
Referendum u Donjecku i Luhansku prijeti dodatnom potkopavanju ukrajinskih predsjedničkih izbora 25. svibnja. Vlada u Kijevu nada se da bi nakon tih izbora mogla biti podvučena crta pod višemjesečne sukobe u zemlji.
"Ovo 11. svibnja nije referendum", rekao je ukrajinski oligarh Petro Porošenko, najveći favorit na izborima 25. svibnja. "To je laž s ciljem slabljenja ukrajinske države."
Kijev predlaže svoj referendum o decentralizaciji, ali tek kada prestanu sukobi. "Glasovanje se ne smije održati pred puščanim cijevima", kaže zamjenik predstojnika ureda privremenog predsjednika Oleksandra Turčinova.
Tada će možda već biti prekasno. Ljagin kaže da pravo glasa na referendumu u nedjelju ima tri milijuna ljudi. On zna kako će glasovati. "Mi ionako više nismo u Ukrajini", rekao je. (Hina)