Vojna komponenta doprinosa Istre Domovinskom ratu u Hrvatskoj 1991.-1992. bila je tema u petak održanog 37. strucno-znanstvenog skupa Pazinski memorijal u organizaciji pazinske Katedre Cakavskog sabora za povijest Istre.
Uvodno izlaganje, koje je pripremo Nevio Šetic, a odnosi se na okolnosti nastanka samostalne Republike Hrvatske u kontekstu raspada Sovjetskog saveza i demokratskih promjena u jugoistocnoj Europi, procitao je Mario Sošic.
Ante Budimir govorio je vojno-politickoj situaciji u Hrvatskoj 1990.-1992., zapravo o aktivnostima koje je velikosrpska politika od 1968. poduzimala, a JNA, i na posljetku JA, '91. trebala ostvariti. O ustroju, ulozi i funkcioniranje Sekretarijata za narodnu obranu, Kriznih štabova i Teritorijalne obrane govorio je Vlado Marušic, a Antun Erman govorio je o Kriznom štabu Pazina i povlacenju JNA iz Pazina.
U svom je izlaganju rekao da je nocu izmedu 11. i 12. svibnja 1990., odmah nakon višestranackih izbora u Hrvatskoj razoružana Teritorijalna obrana, te da je 18. listopada JNA napustila Pazin, ali je i spomenuo pokušaj paravojne skupine pod vodstvom Mije Lalica da vec iduci dan izazove incident na vježbalištu Lindar na kojem se utaborio oklopni bataljun JNA iz Pazina.
O ulozi PU istarske u Domovinskom ratu govorio je Branko Kijurko. Dio izlaganja posvetio je mukotrpnim pregovorima sa zapovjednicima JNA u Puli, od koji su neki poput admirala Dušana Rakica bili spremni granatirati grad, a dio borbenom djelovanju postrojbe specijalna policije BAK na podrucju Banije.
Branko Bošnjak govorio je o formiranju 119. ZNG u Puli, koju su popunjavali vojni obveznici iz Pule, Rovinja i Labina. I on je sudjelovao u pregovorima oko odlaska JNA iz Pule, kada je admiral Vladimir Barovic, koji je kasnije pocinio samoubojstvo priznao: "Moje je vrijeme prošlo, a vaše dolazi". Tijekom pregovora shvatio je da se vojarne ne mogu zauzeti, stoga se mukotrpnim pregovorima uspjelo dogovoriti povlacenje JNA iz Pule 15. i 16. prosinca 1991.
Zaposjedanje vojarni i priprema 119. brigade na Licko ratište bila je tema priopcenja Marijana Mužinica. U Istri je 1991. bilo 150 vojnih objekata, najviše ih je bilo u Puli, kao jednom od najvecih uporišta JNA u Jugoslaviji. Po formiranju 119. brigada je sudjelovala u razminiranju pulske zracne luke i drugih vojnih objekata, a u sijecnju 1992. preuzela je zadace na lickom ratištu.
O formiranju 154. brigade koju su popunjavali vojni obveznici s podrucja Pazina, Poreca, Umaga, Buja i Buzeta govorio je Milorad Alic. Naglasio je da su ubrzo po formiranju njeni pripadnici sudjelovali u protuzracnoj obrani, te razminiranju zracne luke Pula. Nažalost, polazak brigade na licko ratište obilježio je incidentnim okupljanjem gradana pred vojarnom, ali i pokušajem njegove diskreditacije. Ispostavilo se da ljudi zapravo nisu bili zadovoljni tadašnjom vlašcu u gradu pa su svoj gnjev izrazili pred vojarnom.
Mirko Buic, Boris Ružic i Slavko Kobetic govorili su o formiranju i ustroju domobranskih postrojbi u Porecu, Puli i Umagu te Narodne zaštite u Umagu koja je odigrala znacajnu ulogu na tom pogranicnom podrucju.
Josip Šiklic govorio je o pokojnom Ivanu Mužini, prvom zapovjedniku 154. brigade HV, i Kristijanu Ladavcu koji je poginuo 13. studenog 1991. kao pripadnik 111 brigade ZNG. Petar Štiglic govorio je o preuzimanju vojarne u Savudriji, a Vjekoslav Sekušek o nastavnom središtu HV-a Muzil u Puli kroz koji je godišnje prošlo izmedu osam i devet tisuca rocnika, a oko 10 posto ih se kasnije prijavljivalo u gardijske brigade.
O funkcioniranju TO-a ciji su pripadnici zapravo bili pricuvni sastav HV-a, izlagao je Renato Kalac. Prema zakonima SR Hrvatske TO je bila republicka vojska, a njene postrojbe u Pazinu bile su naoružane samo lakim pješackim naoružanjem. Dodao je da su njeni pripadnici u Pazinu proizvodili minsko eksplozivna sredstva, a pripadnici izvidacko-diverzantskog voda naoružali su se 20. rujna 1991. i krenuli na punktove oko Pazina. Danas im se pak ne prizna status branitelja.
U raspravi je Zvonko Blaževic rekao da nije bilo govora o Narodnoj zaštiti u Pazinu, dodavši da je Narodna zaštita odigrala znacajnu ulogu sprecavanju povlacenja JNA iz Slovenije u Istru. Mužinic je dodao da je u Domovinskom ratu sudjelovalo oko 15 tisuca branitelja iz Istre. Poginulo ih je 25, a 100 ih je ranjeno. Kobetic je raspravu i ovogodišnji Memorijal zakljucio sjecanjem na dogadaj kad je jedan clan Narodne zaštite s podrucja Umaga poginuo pri miniranju granicnog prijelaza Plovanija. (Mirjan RIMANIC)