Domaceg meda ni za lijek

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Lani je na sjeveru Istre proizvedeno manje od 20 tona meda, dok u prosjecno dobrim godinama cetrdesetak pcelara buzetskog podrucja u svojih 1.200 košnica proizvede oko 30 tona. Predsjednik Udruge pcelara Buzeta Edo Krbavcic kaže da se zbog podbacaja domaci med traži kao za lijek.

- Na Buzeštini gotovo i nema prošlogodišnjeg meda, a ono malo što se još može naci na tržištu prodaje se po cijeni od 40 kuna za kilogram, kaže Krbavcic. Na pitanje što je tome razlog, Krbavcic ce odgovoriti da je vrijeme bilo loše.

- Sjever Istre poznat je po medu od akacije, ima i nešto meda od kestena zahvaljujuci zrenjskom podrucju, dok je livadnog meda jako malo jer se livade više ne kose, nema ni ispaše, a pašnjaci su se pretvorili u šume, istice Krbavcic.

Pcelari ipak s optimizmom gledaju na predstojecu sezonu. Manje je gubitaka pcela nego ranijih godina pa pcelari ocekuju bolji "prinos".

- U tijeku je hranjenje pcela. Nadamo se, ukoliko vrijeme bude povoljno, da ce ova godina biti bolja, iako je bilo dosta hladnog i suhog vremena pa se pcele ne razvijaju kao što bi trebale, istice Krbavcic.

U pcelarskoj udruzi, prije dvije godine popisali su sve pcelare i pcelinjake Buzeštine i te podatke zajedno sa slikama poslali u Hrvatski pcelarski savez, a sada ih obnavljaju. Svaki pcelar dužan je prijaviti broj košnica radi dobivanja državnih poticaja i obvezan je platiti dvije kune po košnici za obradu podataka. Pcelari ce imati pravo na besplatni lijek protiv varoe, na participaciju u troškovima prijevoza pcela i eventualno kod nabave novih košnica ili materijala za pcelarstvo. Osim na državne poticaje, buzetski pcelari mogu racunati i na gradske poticaje od 25 kuna po košnici.


Podijeli: Facebook Twiter