Kvalitetnija zdravstvena skrb za posljedicu ima povecanje dobi života gradana, a ova pak sve veci broj bolesnih i nemocnih. No, istovremeno ne raste i smještajni kapacitet ustanova za trecu životnu dob s primjerenom cijenom uskladenom s visinom aktualnih mirovina, kaže Vesna Grubišic Juhas, ravnateljica pulskog doma za starije i nemocne osobe "Alfredo Štiglic", ustanove gdje posljednjih godina stiže sve veci broj zahtjeva za prijem.
Osim u jednokrevetnim sobama, na koje se ceka i do sedam godina, najtraženiji ostaje smještaj u stacionaru, koji ne zadovoljava potražnju, a uz to, rijetki ce biti u njega prihvaceni, ne samo zbog nedostatnog kapaciteta, nego i potrebe premještanja korisnika iz stambenog dijela uslijed padova ili naglog pogoršanja zdravstvenog stanja.
Zbog toga je neophodna njegova dogradnja, kojom bi bila osigurana mogucnost pružanja privremenog i povremenog smještaja. Do dvokrevetnih soba lakše je doci, kao i do stambenog dijela stacionara, gdje se nalaze samostalnije osobe.
- Krajem 2011. lista cekanja za smještaj povecana je na 1.385 osoba, odnosno godišnje primimo izmedu 150 i 200 zahtjeva. Od toga su za stambeni 1.303 zahtjeva, a za stacionar 82. Nažalost, moguce je primiti samo onoliko novih korisnika koliko je oslobodenih mjesta - ovog puta to je 33.
S druge strane, dobar dio gradana odustaje od smještaja kada na njih dode red jer još uvijek nisu nemocni te, ako požele, mogu biti ponovo stavljeni na zadnje mjesto. Tako stvarnu potrebu i želju ima 250-300 osoba.
Zbog sve više upita organizirali smo da socijalni radnik utorkom i cetvrtkom od 9 do 11 sati narucuje i prima zainteresirane te im pruži informacije o smještaju i drugim uslugama ustanove.
Veliki broj Puljana obraca nam se kada su u bezizlaznim situacijama i potrebna im je trenutna pomoc te ostaju razocarani zbog toga što je ne mogu dobiti, vec moraju na nju cekati godinama. Zbog toga smo izradili upitnik za utvrdivanje kriterija za prioritetni smještaj te predložili formiranje intersektorske koordinacije za procjenu potreba, no konacnu odluku o primjeni mora donijeti osnivac, kaže Grubišic Juhas.
Cijena jednokrevetne sobe 1.891 kunu
Prema rijecima Grubišic Juhas, u domu se cijene usluga nisu mijenjale od 2000. godine. Tako jednokrevetna soba košta 1.891 kunu, s time da ona sa sanitarnim cvorom na sedmom katu ima ekonomsku cijenu od 3.925 kuna, dok cijena s participacijom korisnika iznosi 2.200 kuna. Za dvokrevetnu valja izdvojiti 1.748 kuna, za trokrevetnu 1.590, a cetverokrevetnu 1.461 kunu.
Zasebno se placaju razni dodaci, pa tako njega teže pokretnih korisnika košta 301 kunu, njega nepokretnih 458, dodatak za dijetalnu prehranu po danu sedam kuna, a za serviranje hrane u sobi za pokretne korisnike po danu cetiri kune. Takoder, postoji dodatak za sobu s balkonom od 93 kune te za njegu duševnog bolesnika 629 kuna. (Ivana-Nataša TURKOVIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.