Na hrvatskim je sveučilištima 2.570 znanstvenih novaka kojima u iduće tri godine istječu ugovori o radu na projektu, a istovremeno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta raspisalo natječaj za samo 20 radnih mjesta u 2013. godini. U akademskoj godini 2010./2011. naslov doktora znanosti steklo je 838 osoba, tako da je 20 novih radnih mjesta uistinu samo kap u moru. Upravo zbog toga je prije nekoliko dana u Zagrebu održan prosvjed protiv nedopustivo slabe mogućnosti zapošljavanja mladih doktora.
- Iako je sve veća produkcija doktora znanosti, Hrvatska i dalje zaostaje po broju istraživača. Na 1.000 zaposlenih imamo svega 3,6 doktora znanosti, dok ih je primjerice u Sloveniji dvostruko više, u Austriji osam, Finskoj 15, a na Islandu 16. Sada se pak može dogoditi da 2.500 znanstvenih novaka ostane bez posla, a država je pritom u svakoga uložila oko 1,2 milijuna kuna za školovanje, istraživanje i plaće. Vlada se ponaša kao rasipni bogataš, s time da ulaže naš novac, te ovakvim činom ovaj visokoobrazovani kadar tjera da posao pronađe u drugim državama, upozorava dr. sc. Marlena Plavšić, povjerenica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na pulskom sveučilištu te viša asistentica psihologije.
K tome, sveučilišta u zemlji ostaju bez kadrovskog kontinuiteta jer su profesori mentori uložili svoje vrijeme i znanje u znanstvene novake koji ih trebaju naslijediti.
Plavšić napominje da je pulsko sveučilište puno uložilo u mladi kadar i za pet do 10 godina bi ekipiranost profesorima bila na zavidnoj razini.
Na Sveučilištu Jurja Dobrile na 12 je znanstvenih projekata zaposlen 21 znanstveni novak, od kojih je osam u međuvremenu doktoriralo i imaju zvanje višeg asistenta. Zasad samo jednom novaku ugovor o radu istječe početkom 2013. godine, a većini ostalih poslije 2014. Stoga je Sveučilište već prije šest mjeseci zatražilo od Ministarstva mogućnost zapošljavanja u zvanju docenta, što vjeruju da će biti riješeno.
- Problem je i u tome što će, ako se predloženi kriterij izvrsnosti primijeni linearno na sve novake i sva sveučilišta, kandidati iz društvenih i humanističkih znanosti biti eliminirani jer se u tim područjima ne primjenjuju jednaki kriteriji mjerenja znanstvene vrsnoće kao u prirodnim, tehničkim i biomedicinskim znanostima, kaže rektor Robert Matijašić.
- Danas je teško bilo gdje dobiti posao, a s diplomom doktora znanosti previše ste kvalificirani za rad u školi, niste baš poželjni poslodavcima jer ste preobrazovani te vjeruju da ćete, čim se pruži prilika, otići. Ipak, želim vjerovati da država traži rješenje za nas, da nas neće pustiti da odemo nakon što su u nas toliko uložili, ističe dr. sc. Marija Mogorović Crljenko.
Smatra da je ključni problem taj što niti jedna Vlada dosad nije imala jasnu viziju i svaka je donosila svoju kratkoročnu strategiju obrazovanja.
Ipak, Ministarstvo je spremno olabaviti restrikcije u vezi zapošljavanju znanstvenih novaka. Kako saznajemo sveučilištima će dozvoliti zaposliti dosadašnje znanstvene novake uz uvjet da se za istu količinu sati smanji obim vanjske suradnje. (Maša JERIN)