Doktor horora iz tajanstvenog dijela Srbije


Tko zna već koja večer horor književnosti iz ciklusa "Vampirske noći u Kringi" dovela je u petak u križansku oštariju Vampire srpskog pisca, teoretičar horora, filmskog i književnog kritičara, esejista i prevoditelja Dejana Ognjanovića iz Niške Banje.

Tajanstveni događaji

Doktor horora, kako ga je nazvao moderator večeri Davor Šišović, zbog toga što je magistrirao na temu "Gotski motivi u djelima E. A. Poea", a doktorirao s temom "Historijska poetika horor žanra u anglo-američkoj književnosti", tijekom večeri pokazao je vrlo visok stupanj poznavanja (južnoslavenske) mitologije i opravdao nadjenuti mu epitet.

Na samom mu je početku tinjanski načelnik Goran Hrvatin poželio dobrodošlicu, dok je bivši načelnik Mladen Rajko najavio premijernu manifestaciju "Bal vampirica" koja bi se u istom prostoru trebala održati posljednjeg dana u listopadu.

Gost Ognjanović, prema ustaljenom običaju, darovao je nedavno objavljeni roman "Zavodnik" jedinstvenoj zbirci horor priča koju sakuplja oštarija. Upravo je taj roman, o tajanstvenim događajima u zabačenom selu jugoistočne Srbije u koji dolazi učitelj iz velegrada, bio glavna tema večeri.

Riječ je o autorovoj sedmoj knjizi, ali prvoj objavljenoj u samostalnoj ediciji čemu su kumovala loša iskustva oko distribucije s tzv. "velikim izdavačima". 41-godišnji autor je otkrio da u svijet horora nije ušao putem knjiga Stephena Kinga, već preko bakinih priča, svojevrsnih mračnih vrsta bajki s kojima se susreo u djetinjstvu. U najnovijem se romanu vraća upravo tim (autobiografskim) korijenima autentičnog žanra horora koji se nalaze u narodnoj folklornoj bazi premda s kritičkim odmakom.

Ognjanović je knjigu okarakterizirao meta-romanom koji sadrži više priča unutar priče te dvosmislenosti. Smatra da je horor pripovijest najefektnija kada je amorfna, kada nije suviše jasna i decidirana odnosno kada ne daje rješenje što se ustalilo u zapadnim inačicama horora. Naziv romana "Zavodnik" označava lokalni naziv za izvor na kojem se uzima pitka voda. Roman tematizira zagrobni život i uskrsenje mrtvih, ali i nudi pregršt dihotomija: selo-grad, učenost-priprostost, nezrelo-zrelo…

Slavenski vampir

- Slavenski vampir, koji je iz južnoslavenskih krajeva stigao u Europu u 17. i 18. stoljeću, umnogome se razlikuje od anglosaksonskog proizašlog iz romana Brama Stockera, kazao je Ognjanović kazavši da slavenski vampir nije tuđinac koji dolazi izvana. Upravo suprotno, njegove su prve žrtve njegovi najbliži iz porodice. Također se pojavljuje odjeven u tipičnu narodnu nošnju i sa šubarom, kao i svaki drugi pučanin, za razliku od kasnijeg koji je odjeven u decentni frak. Nažalost, u današnjoj popularnoj kulturi na potezu Jadran - Crno More umjesto autentičnog ovdašnjeg i izgledom i dramaturgijom prevladao je zapadnjački vampir.

Prije deset godina Ognjanović je objavio kultni horor roman "Naživo", i priredio je srpsko izdanje legendarne zbirke horor priča "Nekronomikon" H. F. Lovecrafta. (A. DAGOSTIN)


Podijeli: Facebook Twiter