Na zapadu nešto novo: u sklopu mjera štednje Slovenija ce zatvoriti svoja veleposlanstva u Švedskoj, Finskoj, Portugalu i Irskoj. Vlada Slovenije je donijela odluku i da se u rujnu i listopadu zatvore generalni konzulati u New Yorku i Duesseldorfu.
Racuna se da ce zatvaranjem ovih diplomatskih predstavništava Slovenija uštedjeti 1,8 milijuna eura. Dio je to napora za reorganizaciju diplomatske mreže koju su najavili slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, a supotpisao i predsjednik države Danilo Türk.
Kod nas je ipak sve drugacije. Ocekuje se da ovo ministarstvo pod upravom HNS-ovke dr. Vesne Pusic krene i u dublje rezove, baš kao i citava državna uprava, iako zasad nema naznaka da ce smanjivati broj diplomata i predstavništava u svijetu.
U kuloarima se jedino može cuti da je u tijeku analiza rada konzularne službe pa bi pojedini konzulati, ako nemaju previše posla, mogli biti ukinuti. O zajednickim diplomatskim predstavništvima s drugim zemljama, clanicama EU-a, još se ne razmišlja, ali ta opcija nije iskljucena kada Hrvatska postane punopravna clanica Unije.
Veliki stroj hrvatske diplomacije potrošit ce ove godine za place, troškove i održavanje svojih predstavništava širom zemaljske kugle 387,4 milijuna kuna. To je više nego u 2011., kada je diplomatski proracun iznosio 366,5 milijuna kuna. U 2010. bilo je predvideno 404 milijuna kuna, 420 milijuna bilo je namijenjeno u te svrhe u 2009., 433 milijuna u 2008., a 438 milijuna u 2007.
Iako su danas ta sredstva manja nego prije, javnost sve cešce postavlja pitanje je li posao što ga hrvatski diplomati obavljaju od Canberre do Mississauge koristan i potreban za društvo u cjelini ili predstavlja nepotreban luksuz u lošim godinama recesije i sveobuhvatne štednje.
Statisticki podaci kazuju da Hrvatsku u svijetu predstavlja 81 diplomatsko i konzularno predstavništvo - 51 veleposlanstvo, sedam diplomatskih misija i 23 konzulata. Da se o racionalizaciji te mreže razmišlja, potvrduju i u resornom ministarstvu.
Dvojbe ce svakako izazvati najavljeno osnivanje još jednog udaljenog veleposlanstva. Rijec je o diplomatskom predstavništvu u Kataru, maloj i bogatoj zemlji Srednjeg istoka.
Uz Katar, hrvatska diplomacija postat ce bogatija i za putujuce veleposlanike. Tko ce biti putujuci diplomati, još nije poznato, ali možda bi to bio izazov za HDZ-ovku Jadranku Kosor, o kojoj se pronose glasovi da ce postati diplomatkinja po imenovanju. Za razliku od karijernih diplomata - koji se nakon službe u inozemstvu postavljaju na dužnosti na Zrinjevcu, imenovani diplomati su po isteku mandata "na ulici".
Hoce li diplomacija, osim kravata, promijeniti išta drugo u smislu efikasnosti i racionalnosti, nece se vidjeti tako skoro. (Dubravko GRAKALIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE.