U vrijeme dok ljudi kopaju po kantama za smeće kako bi si prodajom odbačenih plastičnih boca osigurali koju kunu, a nerijetko iz njih i izvukli nešto hrane, više od 400 tisuća tona mlijeka, mesa, ribe, voća i povrća godišnje u Hrvatskoj završi u smeću. Prema dostupnim informacijama (mada točne podatke nitko ne otkriva) u dućanima najviše neprodanog ostane kruha, oko 15 posto dostavljenog. Osim kruha baci se desetak posto neprodanog voća i povrća te najmanje, oko tri posto mlijeka, mliječnih proizvoda i mesa.
Nove regulative
Riječ je o proizvodima pred istekom roka trajanja ili s manjim nedostacima pa nisu za tržište. Hrana se baca jer Hrvatska još uvijek nema uređen postupak donacije hrane, a donatori nisu oslobođeni plaćanja PDV-a na nju pa im je jednostavnije, odnosno jeftinije, hranu iskrcati u kontejner nego donirati siromašnima. No, novi Zakon o poljoprivredi, koji je upućen u saborsku proceduru, trebao bi to uskoro promijeniti pa njegovo donošenje pozdravljaju veletrgovci i otkupljivači poljoprivrednih proizvoda, ali i pružatelji socijalnih usluga.
Kada smo lani pisali o ovoj temi trgovački centri naveli su nam da hranu kojoj brzo istječe rok trajanja ili je već istekao, poput jučerašnjeg kruha, prema važećim propisima nisu u mogućnosti donirati, već ih je potrebno "zbrinuti na propisane načine, ovisno o vrsti proizvoda".
Snižavanje cijena da se "ne baci"
Naveli su nam i da je za dio asortimana ugovoren povrat s dobavljačima, dok se ostatak zbrinjava putem ovlaštenih tvrtki, a svi su napomenuli i kako nastoje da je višak hrane što manji i to tako što se cijena artikla pred istekom roka snizi. Isto rade i brojne pekare u kojima se pred kraj radnog vremena snižava cijena dnevnih pekarskih proizvoda i do 50 posto.
Tako primjerice Dubravko Kušec rukovoditelj marketinga iz Kauflanda potvrđuje da sve njihove poslovnice, ako za to ima potrebe, smanjuju cijene dnevno svježim proizvodima, bilo da se radi o voću, povrću ili pekarskim proizvodima. "Naravno, postotak smanjenja cijena ovisi o trenutnoj količini robe s kojom svaka poslovnica raspolaže. Budući da se radi o značajnom snižavanju cijene, u pravilu se svi takvi artikli rasprodaju, a ako ne, tada ih, pred kraj radnog vremena i podijelimo svojim kupcima, navodi Kušec dodajući da na taj način Kaufland ne baca i ne uništava hranu, već je dijeli ili prodaje po iznimno povoljnim cijenama na zadovoljstvo svih kupaca.
Dakle, s obzirom na dosad važeće zakonske norme nije postojao legalan način za darivanje hrane potrebitima, bez obzira što je veći dio hrane s tek isteklim rokom još uvijek zdravstveno ispravna za konzumiranje. Da cijela stvar bude još gora tvrtke koje bi i odlučile iz humanitarnih razloga darivati dio zdravstveno ispravne hrane, dakle one koja je još u valjanom roku upotrebe, na to su morale platiti PDV. Stoga je prešutan dogovor u nekim dućanima bio da se dio hrane u određene dane ostavlja do kontejnera, kako bi je oni koji je trebaju mogli uzeti.
Donacije hrane odlično bi došle svim ustanovama koje skrbe o socijalno ugroženom stanovništvu ali i udrugama, a posebice prihvatilištima i pučkim kuhinjama koje brinu o socijalno najugroženijoj populaciji, onoj na rubu gladi. (Borka PETROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU