U utorak navečer dogodilo se nešto posve novo za pulsku publiku, koja rijetko ima mogućnost gledati baletna ostvarenja, a pogotovo na ledu. Da Puljani i žitelji ostalih dijelova Istre vole ledene radosti, pokazuje i veliki interes za "normalno" klizanje i klizališta, dok umjetničko klizanje na ledu, odnosno balet na ledu, pripadnici mlađe generacije, doživljavaju kao svojevrsnu čaroliju.
Izvrsni ruski umjetnici
Stoga i ne čudi veliki interes publike za ostvarenje "Orašar na ledu" koje je u dva termina rasprodalo Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula, a riječ je o predstavi prema glazbi jednog od najpopularnijih i najviše izvođenih djela ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog.
Sugestivni kostimi, razigrana, šarena scenografija, nadahnuta romantična glazba velikana Čajkovskog, umjetnički razrađeni svjetlosni efekti koji su se vrlo dobro uklopili u fabulu baleta - dio su ovoga baleta na ledu koji je oduševio brojnu publiku u pulskoj kazališnoj kući. U publici je bilo puno djece i mladih koji su uživali upravo u estetskom doživljaju predstave, sugestivnom, šarenom, ali ne kičastom, koji je zorno pratio fabulu.
Recimo i da je povod ovom gostovanju Saint Petersburg State baleta i 125. obljetnica prve izvedbe toga djela, što je održana 19. prosinca 1892. godine. Saint Petersburg State balet osnovao je čuveni koreograf Konstantin Boyarski 1967. godine, broji 20 plesača koji nose časnu titulu magistra sportova Rusije, a s nastupima na ledu počinju 1995. godine. Od tada do danas ne prestaju fascinirati svojim nastupima na opernim i kazališnim pozornicama diljem svijeta od Europe, SAD-a, Kanade pa čak i do Koreje. Na svojem početku, izvode najpoznatije balete kao što su "Uspavana ljepotica", "Labuđe jezero", "Orašar", "Pepeljuga" i "Romeo i Julija" diljem Rusije.
Zanimljivo je napomenuti da pulska publika, koja ima vrlo rijetko šansu pogledati klasična baletna ostvarenja, je prije dvije godine upravo na daskama pulske kazališne kuće mogla pogledati "Orašara" u izvedbi ruskih umjetnika, gdje su tom prilikom plesala i djeca iz pulskog Art Dancea.
Orašar i kralj miševa
"Orašar" se temelji na priči "Orašar i kralj miševa" E. T. A. Hoffmana u prilagodbi Alexandera Dumasa oca, a stvoren je po narudžbi Ivana Vsevoložskija, direktora Carskih kazališta.
Čajkovski je napravio izbor od osam skladbi za balet, koje je prilagodio i koncertnom izvođenju. Fabula prilagođena blagdanskom ozračju, zorno je prikazana nastupom spretnih plesača-klizača koji su nadahnuto izveli bajkovitu priču koja je uvijek dopadljiva publici.
Prva glazba koja je utjecala na Čajkovskog došla je iz mehaničkog klavira koji je njegov otac donio iz Sankt Peterburga - Petar, star nepunih pet godina, bio je oduševljen. Kada je njegova majka pustila prvi put Petra da svira na klaviru, mogao je ponovno odsvirati komad koji je čuo. Obitelj je bila izvan sebe zbog njegovog talenta, tolikog da je mali Čajkovski svirao ponekad bolje nego njegova učiteljica klavira. Od ovih prvih glazbenih trenutaka do njegovih remek-djela - put je bio kratak.
Čajkovski je u svome opusu bio uvijek nadahnuto romantičar, s izrazito bogatom lirskom melodijskom linijom i razigranim kontrapunktom koji je vidljiv i u ovome djelu, a upravo taj raskošni romantični glazbeni stil odlično se spaja s gracioznim plesnim pokretima.
(Vanesa BEGIĆ)