Celnici zemalja clanica eurozone postigli su u cetvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoci Grckoj, objavio je predsjednik Europskog vijeca Herman Van Rompuy.
"Dogovorili smo se da cemo podržati novi program za Grcku i zajedno s Medunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita.
Drugi paket pomoci Grckoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužnicke krize, predvida znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto.
Novi program pomoci za Grcku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od cega ce 109 milijardi osigurati EU i Medunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor. Smanjivanju grckog duga pridonijet ce i privatni vjerovnici, što je od pocetka tražila Njemacka. Medutim, sudjelovanje privatnog sektora ograniceno je samo na pomoc Grckoj, ne i za druge zemlje u poteškocama.
Privatnom sektoru, bankama, osiguravajucim društvima i investicijskim fondovima, ponudenu su tri moguce opcije njihova sudjelovanju u paketu pomoci. Svaka od tih opcija predvida djelomicnu nesposobnost otplate dugova, o cemu se u EU-u dosada kategoricki odbijalo razmišljati.
Prva je opcija otkup grckih državnih obveznica. Europski krizni fond (EFSF) posudio bi novac Grckoj koja bi ga onda koristila za otkup svojih obveznica po tržišnoj vrijednosti, koja sada iznosi oko polovicu njihove nominalne vrijednosti. Na ovaj nacin znatno bi se smanjio grcki dug, ali je pitanje hoce li to biti dovoljno jer privatni sektor drži oko 190 od 350 milijardi eura grckog duga. Prema procjenama analiticara, grcki dug trebao bi se dugorocno smanjiti na 80 posto BDP-a kako bi bio održiv, dok danas iznosi 150 posto BDP-a.
Buduci da bi banke u svom slucaju dosta izgubile, vjerojatno bi se pokazala potreba da ih EFSF rekakapitalizira, a bonitetske agencije bi proglasile djelomicnu nesposobnost Grcke da otplacuje svoje dugove što bi moglo destabilizirati finacijska tržišta, jer sa sobom nosi teško predvidljive rizike za cijeli europski financijski sustav.
Europska središnja banka je ranije najavljivala da u tom slucaju nece prihvacati grcke obveznice kao jamstvo za kredite grckim bankama, što bi onda prisililo vlade da novcem poreznih obveznika rekapitaliziraju bankarski sustav u Grckoj i u drugim zemljama monetarne unije. Medutim, dogovoreno je da EFSF jamci za grcke obveznice i Europska središnja banka ih može prihvatiti kao jamstvo za kredite grckim bankama.
Druga opcija predvida da se privatnim investitorima dade odredeno vrijeme da zamijene grcke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali dulji rok otplate pri cemu banke traže da nove grcke obveznice imaju najveci moguci kreditni rejting AAA, što bi mogao jamciti EFSF. I ova opcija vjerojatno ukljucuje potrebu rekapitalizacije grckih banaka, a bonitetske agencije bi proglasile djelomicnu nesposobnost otplate duga.
Treca opcija predvida da privatni investitori dobrovoljno prihvate izloženost grckom dugu, kupovanjem novih obveznica nakon što postojece obveznice dospiju na naplatu. I ova opcija takoder ukljucuje djelomicnu nesposobnost otplate dugova.
Odbacena je francuska ideja da se uvede posebni porez iz kojeg bi se financirao program pomoci Grckoj.
Sve donedavno se djelomicnu nesposobnost placanja smatralo najgorim mogucim scenarijem, jer bi banke mogle ostati bez novca, što znaci da više ne bi mogle kreditirati poduzeca i stanovništvo, a ne iskljucuje se ni mogucnost da štediše nagrnu na šaltere banaka da podignu svoje uštedevine što bi dodatno pogoršalo situaciju.
Medutim, ako se dug Grcke znatno smanji, predvida se da bi djelomicni bankrot trajao samo nekoliko dana i bonitetske agencije bi povukle proglašenje nenaplativosti dijela grckih obveznica, buduci da bi zbog smanjenja kreditnog opterecenja porasla solventnost zemlje.