Ministarstvo financija i banke postigle su dogovor oko izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju i načina na koji će se smanjivati kamata na stambene kredite u "švicarcima". Taj će dogovor Vlada ugraditi u još jedan amandman što će ga sa sutrašnje sjednice poslati u Sabor, a Hrvatska udruga banka u svom je pismu Ministarstvu financija potvrdila da su nestali svi razlozi za eventualne tužbe. Dogovor dvije strane znači da će dužnici kojima je tečaja porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kad su podigli kredit ubuduće plaćati kamatu od 3,23 posto.
Amandman što će ga Vlada sutra usvojiti propisuje da se u slučajevima aprecijacije strane valute za 20 posto ili više, dužnicima ponovno određuje kamata i to tako što će za 30 posto biti manja od prosječne kamate uz koju su stambeni krediti odobravani u hrvatskim bankama. Hrvatska narodna banka je već izračunala da je ta prosječna ugovorena kamata bila 4,62 pa će konačna kamata koju će plaćati svi građani koji su podigli kredite u švicarcima biti 3,23 posto. Naravno, pod uvjetom da je švicarski franak porastao za 20 posto u odnosu na vrijeme kada su podigli kredit. I dok će nova kamata za sve dužnike u švicarcima biti ista, odnosno prosječna, za svaki će se pojedinačni slučaj računati trenutak kada prestaje vrijediti primjena te nove kamate.
Nova kamatna stopa je nepromjenjiva dok god je »švicarac« za 20 posto veći nego što je bio kad je dužnik podigao kredit, no kad se to promijeni, odnosno kad franak 30 dana bude ispod te granice dužnik će imati šest mjeseci da se odluči želi li konvertirati svoje kredit u kune ili eure. ad nastupa taj trenutak banke će računati za svakog klijenta ponaosob iako su i u tom slučaju htjele odrediti prosječan tečaj. Tako će primjerice za građane koji su podigli kredit kad je švicarac bio 4,40 kuna vrijeme za donošenje odluke početi kad se ta valuta spusti na 5,20 kuna. Za one koji su podigli kredit u vrijeme kad je franak vrijedio 4,70 kuna nova će se kamata primjenjivati dok god ta valuta ne dođe ispod 5,60 kuna. Trenutno franak vrijedi nešto više od šest kuna, što će biti granica za građane koji su podigli kredit kad je on bio pet kuna.
Ako u roku od šest mjeseci od tih promjena tečaja dužnici ne prijeđu na kredit u eurima ili kunama, za njih neće vrijediti nova svojevrsna zaštitna kamata, ali neće se primjenjivati ni ograničenje za maksimalne kamate na stambene kredite u »švicarcima«, koje se također propisuje novima zakonom. Za njih će vrijediti maksimalna kamata koju zakon propisuje za kredite u kunama i eurima.
U Ministarstvo financija stigla je i pismena potvrda Hrvatske udruge banka da je novi amandman u skladu sa sugestijama HUB-a i da je otklonjen njihov osnovni prigovor da bi prvotni vladin prijedlog mogao imati ustavnopravni diskriminatorni karakter jer će za sve dužnike kamatna stopa biti jedinstvena. HUB je prigovarao da bi prema Vladinom prijedlogu kamata za pojedine dužnike bila jedan posto, te da bi im rata pala i za 50 posto, dok bi drugi plaćali kamatu veću od 4,5 posto i gotovo ne bi imali koristi od novog zakona. Takav je bio i izračun Hrvatske narodne banke.
Činjenica da će nova kamata vrijediti dok postoji aprecijacija franaka i to kao izvanredna okolnost za bankarsku udrugu znači i da nestalo temelja za prigovor neustavnog zadiranja u stečena vjerovnička prava. Tim pismom je Ministarstvo financija dobilo svojevrsno jamstvo da neće biti bankarskih ustavnih tužbi što znači da će zakon bez odgode stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Banke su pak umanjile financijski učinak zakona, jer ih je prema izračunima HNB-a Vladina verzija trebala koštati 645 milijuna kuna godišnje, a to će sada biti znatno manje. (J. MARIĆ/Novi list)