Zbog pada bruto društvenog proizvoda (BDP) i rasta inozemnog duga vanjski je dug povecan s lanjskih 83 posto BDP-a na ovogodišnjih 93 posto. Dug ce na kraju godine iznositi 42 milijarde eura. Ako se pode od optimisticne pretpostavke da ce platni deficit u 2010. biti isti kao i u ovoj godini, onda ce se za financiranje deficita i dospjelih dugova trebati zadužiti za 12 milijardi eura. Od toga, devet milijardi za refinanciranje postojecih dugova i tri milijarde novog duga. Ako se u tome uspije, vanjski dug ce doseci BDP-a. Trebat ce dobro uvjeriti strane investitore da se time ne ugrožavaju njihovi plasmani i ne povecava premija na rizik, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski na 19. konferenciji Zagrebacke burze u Splitu.
Rohatinski je izjavio da ce HNB nastojati voditi racionalnu politiku koja se temelji na sagledavanju stvarnog stanja. Dodao je da je dobro to što vecinu novih kredita država namjerava potražiti u inozemstvu cime bi, ako u tome i uspije, otvorila veci prostor za kredite poduzecima i domacem stanovništvu.
"Brojne su kritike na racun HNB-a da je sad pravi cas da se ekspanzivnom monetarnom politikom potakne rast. Takvo razmišljanje dovodi samo do reproduciranja modela koji nas je i uveo u krizu. Zaduživanjem iz inozemstva i štampanjem novca može se samo ponoviti 2008. godina kada smo prošli bolje nego što smo mogli, jer smo imali mehanizme i rezerve, kad je došlo vrijeme, aktivirali smo ih i otpustili rezerve. Ako bi se iz bilo kojeg razloga dogodila ista situacija kao 2008., danas su naše mogucnosti obrane bitno manje nego u tom casu", zakljucio je guverner.
"Bez obzira na sve šokove, financijski sustav Hrvatske je stabilan, no bilo bi neozbiljno reci kako su svi izazovi iza nas. Vlada cini sve da sustav ostane stabilan", rekao je tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Maric.