Izgleda da je u zanimanjima vezanima uz ugostiteljstvo, turizam i poljoprivredu, po brojnosti baš tim redom, perspektiva novih zapošljavanja i samozapošljavanja na području Istarske županije. Među traženije spadaju i pojedine metalurške struka, te pojedina profesorska zanimanja, ali kako je tržište rada dinamično i nestabilno, tako se često mijenja i top-lista najtraženijih odnosno najdeficitarnijih zanimanja, a u skladu s time i programi dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrazovnim ustanovama.
Ovaj zaključak proizlazi iz pokušaja zbirnog pregleda podataka koje smo dobili od područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te od nekoliko istarskih pučkih otvorenih učilišta. Istarski župan Valter Flego posljednjih je tjedana nekoliko puta iznosio podatke o trenutačnoj brojci od 4.618 odnosno 4,8 posto nezaposlenih u Istarskoj županiji, te o smanjenju nezaposlenosti u Istarskoj županiji od 31,8 posto u zadnje dvije godine. Nemoguće je međutim te podatke strukturirati, a pogotovo povezati brojke dokvalificiranih i prekvalificiranih s brojem novozaposlenih, jer takve podatke na razini Županije ne sakuplja nitko. Zato nam se valja osloniti na pojedinačne primjere.
Traženi poslovi
Hrvatski zavod za zapošljavanje uz svoje redovne djelatnosti jednom godišnje izrađuje "Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja". U tom se dokumentu objavljuje koja su zanimanja trenutačno deficitarna na određenom području, a kojih ima viška. Iako je osnovna svrha "Preporuke" putokaz prije svega obrazovnim i školskim ustanovama, koristan uvid ona može pružiti i nezaposlenima odnosno zaposlenima koji bi mogli uskoro ostati bez posla.
Tako se u "Preporuci" za područje Buzeštine niti jedno zanimanje ne navodi kao deficitarno, dok se suficitarnima u tom dijelu Istre smatraju elektromehaničari, automehaničari, strojobravari, ekonomisti i učitelji. Za područje Labinštine analize Zavoda pokazuju da su deficitarni nastavnici matematike, fizike i geografije, zatim socijalni radnici te rehabilitacijska struka; dok su suficitarni auto i elektromehaničari, instalateri grijanja i klimatizacije, prodavači, ekonomisti, odgajatelji, fizioterapeuti, pravnici, učitelji, te profesori hrvatskog i talijanskog. Na Pazinštini bi posao mogli naći profesori kemije i geografije te socijalni radnici; dok će mnogo teže to ići elektromehaničarima i elektroničarima, upravnim referentima, ekonomistima, pravnicima, učiteljima i inženjerima građevine. Na Poreštini šanse za zapošljavanje imaju kuhari i konobari, nastavnici matematike, glazbeni pedagozi, rehabilitatori i bibliotekari; dok su među suficitarnima ekonomisti, turističko-hotelijerski tehničari i komercijalisti, odgajatelji, pravnici, kineziolozi, učitelji, te profesori hrvatskog. Puljština traži medicinske sestre, liječnike, biokemičare, te nastavnike matematike, geografije, fizike i kemije; a s traženjem posla u Puli i široj okolici sreće neće imati frizeri, automehaničari, soboslikari, fizioterapeuti, stolari, kozmetičari i još desetak drugih zanatskih i uslužnih zanimanja, ali ni ekonomisti, odgajatelji, inženjeri građevine, pravnici, novinari, geodeti, i niz profesorskih profila. Na Rovinjštini pak fizioterapeuti imaju šanse naći posao, kao i stomatolozi, te profesori matematike, fizike i kemije; dok su suficitarni vodoinstalateri, prodavači, elektro i automehaničari, ekonomisti, računarski tehničari, turističko-hotelijerski tehničari i komercijalisti, pravnici, profesori hrvatskog i talijanskog te kineziolozi. Naposljetku, na području Bujštine deficitarne su medicinske sestre, nastavnici engleskog, informatike, matematike i drugih prirodnih struka, strojari i rehabilitatori; dok su suficitarni prodavači, kozmetičari, stolari, frizeri, elektroinstalateri, automehaničari, ekonomisti, turističko-hotelijerski tehničari, odgajatelji, ekonomisti, pravnici i profesori hrvatskog.
Školovanje o trošku Zavoda
No, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine na osnovu analiza ponude i potražnje poslova financira i školovanje nezaposlenih za zanimanja koja su lakše zapošljiva. Zavod ovaj program edukacije financira, a obrazovnu ustanovu koja će ga provesti bira javnim natječajem. U ovoj školskoj godini po tom se programu Zavoda namjerava školovati 10 barmena, pet voditelja izrade i provedbe projekata iz EU fondova, pet specijalista za internet-marketing, osam njegovateljica starih i nemoćnih, 90 zavarivača, 50 brodomontera, 30 brodocjevara i 10 vegetarijanskih kuhara. Kako nam prenosi predstojnica pulskog Područnog ureda HZZ-a Tanja Lorencin Matić, od svih dosadašnjih polaznika obrazovnih programa koje je financirao Zavod, njih čak 75 posto se u roku od najviše šest mjeseci nakon završetka tog obrazovanja doista i zaposlilo.
Pučka otvorena učilišta, i javna i privatna, koja u cijeloj Istri nose najveći dio programa obrazovanja odraslih, ne prate na jednak način jesu li njihovi polaznici našli posao za koji su se kod njih školovali. Međutim, za razliku od srednjih i strukovnih škola, učilišta mnogo brže i efikasnije reagiraju na lokalne potrebe tržišta rada, a osim klasičnih programa, ove su ustanove svoju ulogu našle i u programima edukacijskih tečajeva koje po sili zakona moraju pohađati određeni profili uslužnih, zanatskih, ugostiteljskih i poljoprivrednih obrta te nositelji ili članovi OPG-a.
Najstarije istarsko Pučko otvoreno učilište, ono u Puli, trenutačno provodi dvadesetak programa obrazovanja odraslih, među kojima su najtraženiji oni za kuhare, konobare, hotelijersko-turističke tehničare, ekonomiste, upravne referente, poslovne tajnike, komercijaliste, slastičare, pekare, i druge. Povrh ovih srednjoškolskih programa, traženi su i programi osposobljavanja za njegovatelje, masere, samostalne knjigovođe, te tečajevi stranih jezika. Iako nemaju egzaktne podatke, u Pučkom otvorenom učilištu Pula zadovoljni su s uspjehom u zapošljavanju koji njihovi polaznici imaju nakon završenog obrazovanja. "S nekoliko većih tvrtki surađujemo školujući njihove radnike. Primjerice, sezonski konobari kod nas upisuju prekvalifikaciju pa nakon sezone ostaju raditi u istim firmama kao tehničari, a bilo je i slučajeva kada se ukidalo mjesto čistačica, pa su one kod nas završavale za ekonomista i bile preraspoređene u kancelariji. Nažalost, imamo i veliki broj polaznika koji nakon završetka obrazovanja odlazi izvan države, gdje ih čekaju sigurni poslovi", rekao nam je ravnatelj POU Pula, Aleksej Mišan.
I pizzaioli se školuju
U privatnom pulskom Otvorenom učilištu Diopter trenutačno su aktivni srednjoškolski obrazovni programi za poljoprivredne tehničare, pekare, vozače motornog vozila, tehničare cestovnog prometa, ekonomiste, komercijaliste, prodavače, kuhare, slastičare i građevinske tehničare. Ove je jeseni primjetno veći interes za osposobljavanje samostalnih knjigovođa i uzgajivače ljekovitog bilja, ali među svim zanimanjima najveći je interes za program poljoprivrednog tehničara. Ravnateljica Dioptera Maja Milevoj taj interes tumači činjenicom da sve veći broj mladih poljoprivrednika preuzima vođenje OPG-a, a ukoliko se ta gospodarstva bave uzgojem više različitih kultura (vino, maslinovo ulje, povrće, voće, ljekovito bilje), umjesto većeg broja kratkih tečajeva i edukacija, koje po sili zakona moraju završiti da bi mogli prodavati svoje proizvode ili konkurirati za državne poljoprivredne poticaje, oni odabiru prekvalifikaciju školujući se za poljoprivrednog tehničara. Najveću zapošljivost među Diopterovim polaznicima na tržištu rada postižu kuhari, pekari i slastičari.
Koji su im najatraktivniji programi obrazovanja odraslih pitali smo u još jednom od nekoliko pulskih privatnih otvorenih učilišta, u Pučkom otvorenom učilištu Addenda, čiji nas je ravnatelj Aleksandar Miljan izvijestio da su to srednjoškolski programi prekvalifikacija i doškolovanja za komercijaliste, tehničare cestovnog prometa, agroturističke tehničare, prodavače, vozače motornog vozila, kuhare, konobare i slastičare. Prema njihovim saznanjima, polaznici se brzo zapošljavaju, a osim spomenutih obrazovnih, u toj su ustanovi traženi i programi za knjigovođe i računovođe, uzgajivače i prerađivače ljekovitog i aromatičnog bilja, pčelare, te rukovatelje radnim strojevima. Spomenimo kao kuriozitet da Addenda među svojim programima ima i obrazovanje - agenata za prodaju nekretnina.
Ostala istarska pučka otvorena učilišta također nude mnoštvo različitih obrazovnih i prekvalifikacijskih programa, primjerice Pučko otvoreno učilište u Pazinu nudi edukaciju za pčelara; u rovinjskom se, uz ostale, mogu školovati maslinari, vinari-vinogradari, vrtlari, pa čak i "priprematelji pizza"; Poreč nudi osposobljavanje dadilja, njegovateljica i gerontodomaćica; umaško Učilište povrh srednjoškolskih programa čak udomljuje sveučilišni studij poslovne ekonomije u turizmu.
Slično je i kod ostalih nespomenutih, pa da se vratimo na tezu s početka: kome je zbog nezaposlenosti ili mogućeg gubitka posla ugrožena egzistencija, u ponudi programa osposobljavanja, dokvalifikacija i prekvalifikacija u Istri se uglavnom može dobro snaći, a tko pak uz rizik te uz ponešto hrabrosti i poduzetničkog entuzijazma želi pokušati slijediti svoj životni san, u ponudi ovih programa također može pronaći dobar poticaj. (Davor ŠIŠOVIĆ)