Hoće li zastupnici u Hrvatskom saboru - koji će zasjedati još dva tjedna - uspjeti spasiti dodatne mirovine za oko četiri tisuće hrvatskih umirovljenika koji su ih dobivali preko društva Royal – Međugeneracijska solidarnost ili će ih politika, barem za ovaj mandat, zaboraviti? Iako je zakonski prijedlog Hrvatske stranke umirovljenika u parlamentarnoj proceduri još od lipnja, male su šanse da se uvrsti na red ovog zasjedanja, dok se Ministarstvo rada i mirovinskih fondova za cijeli slučaj proglašava nenadležnim.
Namirenje iz imovine
Javnost je upoznata s agonijom umirovljenika koji su dodatnu mirovinu - u visini od 200 do tisuću kuna mjesečno - prestali primati još u svibnju 2014. godine, kada je trgovačko društvo Royal prestalo poslovati i uredno isplaćivati mirovine. Riječ je uglavnom o mirovinama koje su svojim radnicima - da bi ih potakli na ranije umirovljenje - "osigurale" javne ustanove, zavodi, bolnice i državna poduzeća. Umjesto otpremnina, umirovljenim djelatnicima ponudili su mjesečne dodatne prihode preko Royala.
"Hrvatska stranka umirovljenika predložila je Zakon o dodatnom osiguranju kojim se jamči isplata Royalovih mirovina preko postojećih mirovinskih fondova. Naš prijedlog je jasan i očekujemo da ga Sabor podrži," kaže glasnogovornik te stranke Jurica Galešić.
Prema prijedlogu HSU-a, trošak tih mirovina podmirio bi se iz imovine trgovačkog društva Royal, dok bi se umirovljenici spasili urednom isplatom zasluženih mirovina.
Zanimljivo je kako Ministarstvo rada i mirovinskih fondova – koje bi taj zakonski prijedlog trebalo podržati – nema konkretno stajalište o tom problemu.
"Naše ministarstvo nema zakonskih osnova za odluku ili prijedloge o Royalu. Radi se o privatnoj tvrtki i u našu nadležnost pripadaju tek ako postanu mirovinski fond ili društvo. U ovom trenutku nismo nadležni za Royal i njegove osiguranike", pojašnjava Krunoslav Vidić, glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Zadovoljština na sudu
Propadne li saborska inicijativa za spas dodatnih mirovina, oštećeni umirovljenici moći će se za svoja prava izboriti tek na sudu pojedinačnim ili kolektivnim tužbama. Stručnjaci upozoravaju kako će tužbe biti usmjerene protiv tvrtki koje su - umjesto otpremnina - radnicima organizirale dodatne mirovine, a čiji su osnivači i vlasnici u velikom broju slučajeva država, županije ili gradove. U perspektivi, na taj bi način državni i lokalni proračuni, kroz nekoliko godina, platili trošak dodatnih mirovina umirovljenicima ili njihovim nasljednicima koji se odluče na sudske tužbe.
Iz Istarske županije dokup mirovine preko Royala "osigurali" su Uljanik, poduzeća Puljanka i Brionka, te gradovi Umag, Rovinj i Pula. Tu su još tvrtke Istarski vodovod iz Buzeta, Puntižela, Schott Boral i TP Istra, Vodovod i Ljekarna iz Pule, kao i Opća bolnica Pula. Uz njih, u skupinu od 3.860 oštećenih umirovljenika ubrajaju se i nekadašnji djelatnici HEP-a, Hrvatskog Telekoma i Ine. (D. GRAKALIĆ)