Umirovljenicima koji uz mirovinu primaju i dodatak na nju u veljaci su stigle smanjene mirovine u prosjeku za 57 kuna. Naime, nakon što je od 1. sijecnja 2012. dodatak postao sastavni dio mirovine, za oko 70.000 umirovljenika iznos mirovine je premašio neoporezivih 3.200 kuna te su obavezni placati porez na dohodak i prireze. Oni kojima je zbog dodatka mirovina postala veca i od prosjecne place u državi isplacene prošle godine, dakle od oko 5.400 kuna, uz porez, placaju i tri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje.
I jedan pulski umirovljenik ljut je i razocaran jer mu je upravo u banku "legla" mirovina umanjena za 223 kune. U mirovinu je otišao nakon 1. listopada 2007. godine od kada je uveden dodatak na mirovine koji, ovisno o godini umirovljenja, iznosi od cetiri do 27 posto. Dodatak, koji je trebao izjednaciti primanja sa starim umirovljenicima, prima oko 308.000 tzv. novih umirovljenika. Oko 238.000 ne placa poreze i doprinose jer im je mirovina niža od 3.200 kuna.
Hrvatska stranka umirovljenika kao koalicijski partner zatražila je od Vlade da se poveca neoporeziv iznos mirovine na 3.600 kuna da bi se kompenzirao ovaj manjak na racunima umirovljenika. Medutim, ministar financija Slavko Linic nije pokazao sluha za to te je granicu do koje umirovljenici ne trebaju placati poreze odredio na 3.400 kuna.
- To nije dovoljno jer ako se povecala neoporeziva osnovica za radnike s 1.800 kuna na 2.200 kuna, analogno tome vecu osnovicu za 400 kuna trebali bi dobiti i umirovljenici, kazao je Željko Šemper, saborski zastupnik HSU-a. I sam je medu onim penzionerima koji sada zbog povecanja mirovine placaju poreze, ali objašnjava da je to ipak manje zlo i da umirovljenici ne bi trebali biti toliko nezadovoljni.
- Upravo time što je dodatak postao sastavni dio mirovine otklonjena je mogucnost da se on ukine, a što su svojedobno predlagali iz Svjetske banke, MMF-a, pa cak i domaci ekonomski strucnjaci. Kako kaže jedan umirovljenik, bolje je platiti porez od 60 kuna nego ostati bez dodatka od 500, napominje Šemper. Podsjeca da je HSU cetiri godine tražio da se dodatak ukljuci u mirovinu, ali nije postojala politicka volja sve do dva mjeseca prije izbora kad je bivša Vlada Jadranke Kosor udovoljila umirovljenicima radi boljeg rejtinga.
Od sadašnje Vlade su ocekivali da ce imati više obzira za nove porezne obveznike trece dobi. Kad je 2004. godine mirovina povecana zbog dodatka od 100 kuna i šest posto, neoporeziva osnovica je skocila s 2.550 na 3.000 kuna. Tada je prosjecni dodatak po umirovljeniku iznosio 200 kuna, a osnovica je narasla za 450 kuna. Sada pak, kad je prosjecni dodatak za tzv. nove umirovljenike oko 350 kuna, osnovica za neoporezivi dio trebala bi porasti za svega 200 kuna. (Piše Maša JERIN)
Odustali od ukidanja dodatnog doprinosa za zdravstvo
- U Planu 21 Kukriku koalicija navodilo se da ce se dodatni doprinos za zdravstvo ukinuti, ali sada u Vladi kažu da je to nemoguce, upozorava Željko Šemper. Koliko je upoznat, dvostruka naplata doprinosa ne postoji nigdje u Europskoj uniji.U 2009. godini, kada je uveden dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje od tri posto, on se trebao odnositi na sve mirovine iznad prosjecne place isplacene godinu dana ranije, tada 5.108 kuna. Medutim, nakon glasnog protivljenja branitelja, Vlada ih je izuzela, no ne i ostalih 22.000 umirovljenika. Sindikat umirovljenika Hrvatske je prije tri godine dao zahtjev za ocjenu ustavnosti ovakve odluke, ali nikakav odgovor od Ustavnog suda još nije stigao. Osim što su ovim zakonom neki umirovljenici dovedeni u neravnopravan položaj, upitno je i to što im se iz penzije - ponovno - uzima iako su doprinose za zdravstvo vec platili tijekom radnog vijeka.
Najviše mirovine manje i do 300 kuna
Naravno, najviše su mirovine zbog poreza smanjene onima s najvišim primanjima. Navodimo primjer radnika koji je imao primanja dvostruko veca od prosjeka i koji živi u Puli. Na mirovinu od 4.400 kuna i dodatak od 1.125 kuna do prosinca 2011. oporezivalo mu se 1.200 kuna s 12 posto, odnosno iznos iznad 3.200 kuna mirovine. Od sijecnja ove godine kad je dodatak pribrojen mirovini, porezom je obuhvaceno 2.235 kuna njegovih primanja. Osim toga, mirovina mu sada prelazi prosjecnu placu u državi isplacenu 2011. godini, pa je dužan platiti i dodatni doprinos na zdravstvo, tri posto na cijeli iznos mirovine. Time sada ovaj umirovljenik dobiva 300 kuna manju mirovinu.