Granice općina više nisu "Sveto pismo". Izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koje je podržao Hrvatski sabor na kraju svog sedmog saziva, općine se mogu, žele li to njihovi stanovnici, spajati i ujedinjavati po vlastitim željama i potrebama. Jedini uvjet za to je da međusobno graniče, ta da im suglasnost za takav postupak da hrvatska Vlada. Prijedlog zakonskih izmjena već je u sabornici naišao na različite komentare, jer malo tko vjeruje u dobrovoljno ujedinjavanje općina, barem onih čiji načelnici i drugi dužnosnici za svoj posao primaju plaću.
Dvije najveće stranke, SDP koji je zakon predložio, te HDZ koji ga "u dobroj nakani" podupire, napominju kako se njihovim donošenjem, zapravo, ispunjavaju zadaće prema Europskoj komisiji koja je 2014. godine sustav hrvatske javne uprave, te golemi broj općina, proglasio neprihvatljivim. Kao jedan od glavnih argumenata koji bi trebao "ujediniti" barem neke od 428 hrvatskih općina je pristup fondovima Europske unije, jer male općine ne mogu same sakupiti dovoljno sredstava da bi aplicirale za vlastite projekte.
Samo ako građani žele
Načelnica općina Fažana i saborska zastupnica SDP-a Ada Damjanac u Hrvatskom saboru je izjavila kako opcija spajanja općina postoji "jedino ukoliko one to žele, s jasno izraženim međusobnim odnosima, ovlastima i voljom građana. Prema novim zakonskim odredbama, za promjene granica susjednih općina potrebna je inicijativa predstavničkog tijela, odnosno općinskog vijeća, ili trećine građana koji imaju prebivalište u toj općini. Potrebno je postići suglasnost građana koji žive na tom području, te dobiti odobrenje županijske skupštine i suglasnost Vlade RH.
Nema sumnje da su zakonske izmjene izglasane posljednjeg dana saborskog zasjedanja potaknute negativnim ocjenama Europske komisije iz lipnja 2014. godine, koja je hrvatsku javnu upravu ocijenila fragmentiranom u pogledu odgovornosti, te sa složenom podjelom nadležnosti koje otežavaju donošenje poslovnih odluka i odugovlače upravne postupke. Uz Europsku komisiju, Hrvatsku je "visoko centraliziranom državom" proglasila i Svjetska banka, što Vlada također navodi u prijedlogu svog obrazloženja izmjena Zakona o područjima županija, gradova i općina, koji, usput rečeno, ima samo četiri zakonska članka.
Osim toga, važno je napomenuti kako Strategija razvoja javne uprave, koju je Hrvatski sabor donio ove godine, predviđa da se, uz model fiskalne decentralizacije i optimalni teritorijalni ustroj, predvidi i model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave, što dosadašnja zakonska rješenja uopće nisu predviđala.
Koliko će takvih "dobrovoljnih spajanja" biti na razini zemlje, ili u Istarskoj županiji, nemoguće je predvidjeti. Prve reakcije općinskih načelnika nisu ohrabrujuće.
- Apsolutno smo protiv spajanja sa susjednim općinama, a ja takav prijedlog sigurno neću dati. Da smo još uvijek zajedno s gradom Labinom, ili općinom Kršan, ne bi otvorili dječji vrtić i uredili stari dio Pićana, napominje Ivan Franković, IDS-ov načelnik te općine.
Općina Pićan ima dovoljno novca u proračunu i ne vidim smisla u spajanju s drugima. Imamo dovoljno novca u proračunu za naše plaće, a novac povlačimo iz raznih fondova, iz EU i slično. Mi možemo sami živjeti i snažno smo protiv spajanja općina. Vodimo računa o svojim potrebama, kaže načelnik općine Pićan, najmanje u istočnoj Istri. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU