Ulazeci u «punoljetnost», u poreckoj dvorani Žatika od 13. do 15. svibnja po osamnaesti se put održava izložba vina i vinarske opreme Vinistra, uz sudjelovanje oko 130 izlagaca te s mnoštvom pratecih programa. U kakvom se vinskom i vinarskom trenutku održava ovogodišnja Vinistra razgovaramo s predsjednikom istoimene udruge Ivicom Matoševicem.
- Hoce li ovo biti recesijska ili normalna Vinistra?
- Ona je, s obzirom na vrijeme u kojem se odvija, ponovno recesijska, ali s obzirom na sadržaj, ne samo da je normalna, nego je supersonicna. Unatoc svim teškocama, uspjeli smo program dotjerati do razine vrlo ozbiljne manifestacije. Mnogi nam kažu da je Vinistra najozbiljnije vinsko zbivanje na podrucju bivše države, a i šire, a Istra time zadržava svoju poziciju kao najdinamicnija vinska regija u Hrvatskoj i kao zapaženo vinsko središte svijeta.
- Koji su ove godine najvažniji naglasci?
- Imamo centralnu politicku poruku kroz okrugli stol, imamo struku kroz brojne vodene degustacije, predavanja i predstavljanja knjiga, te pucku i lifestyle dimenziju kroz gourmet zbivanja, ukratko 38 razlicitih programa. Dolaze opinion-makeri iz cijelog svijeta, a vec dan nakon Vinistre s istarskim vinima idemo u London, tri tjedna poslije u New York, i tu ne idemo kao štrace, nego puni samopouzdanja da imamo dobar proizvod. Idemo se probati kvalificirati u vinski Champions League.
- Je li za istarska vina godina izmedu dvije Vinistre bila vrijeme napretka ili stagnacije?
- Kad pogledamo rezultate ocjenjivanja vina s ovogodišnje Vinistre primjecujemo porast prosjecne kvalitete vina. Drugim rijecima, mi danas radimo bolja vina nego prije godinu dana, i taj trend je kontinuiran. Istra iz godine u godinu daje sve bolja i bolja vina. S druge strane, 2010. je bila jako teška berba, možda najteža u posljednjih 15 godina, radi klimatskih prilika i pogotovo nevremena. Kad jedno i drugo zbrojimo, bjelodano je da nije bilo jednostavno nakon ovakve berbe doci do bolje kvalitete.
Neke razlike ce se i osjetiti, no rezultati Vinistre govore da smo se u podrumu morali potruditi mnogo više i da je umijece podrumara s vinima iz 2010. itekako došlo do izražaja. Paleta i tipologija proizvoda se šire, u Istri se vide mnoga vina kojih ranije nije bilo ili su bila samo simbolicno prisutna, poput rosea i slatkih vina, i po tome mislim da je istarska vinska scena najbogatija u državi.
U zadnjih godinu dana reakcije s medunarodnih prezentacija istarskih vina bolje su nego ikad, dobivamo brojne potvrde naše kvalitete, što daje samopouzdanje vinarima da se okušaju cak i na tržištima Velike Britanije ili SAD-a. Važno je da takvi oblici brendinga i promocije ne ostanu samo na entuzijazmu pojedinih proizvodaca, vec ih mora podržati država koja se odreduje prema vinu kao strateškom proizvodu. Takoder, vino nema samo jednoznacnu vrijednost, vec se mora koristiti i kao alat u promociji drugih vrijednosti, prije svega turizma.
- Što bi u Istri trebalo dalje ciniti na unapredenju vinske scene?
- Istra mora poentirati u razvoju vinskih cesta. Tu smo odradili jedan dio, a onda smo stali. Imamo primjer Austrije gdje se 15 posto vina prodaje direktno u podrumima, i ako to uspijemo postici, a moramo radi turizma, možemo zaustaviti bježanje ljudi iz vinskog sektora, prije svega neafirmiranih vinara. Hrvatska to mora imati kao jedan od strateških ciljeva, jer time mnogi dobivaju - i vinari i turizam, a time i država.
Iskustva drugih zemalja sa selektivnom stopom PDV-a na vino govore da se time uspjelo cak legalizirati male proizvodace, koji su radili izvan bilo kakvog sustava. Ako u Hrvatskoj napravimo selektivnu stopu PDV-a, ojacat cemo vinsku scenu, a pogotovo cemo moci razvijati programe vinskih cesta i pomoci im da se izdignu iznad deklarativne razine i postanu komercijalni. (Razgovarao Davor ŠIŠOVIC)
PROCITALI STE IZVOD IZ RAZGOVORA. INTEGRALNI TEKST CITAJTE U TISKANOM IZDANJU