Nece biti novog poreza na ekstra profit banaka i nece biti snižavanja kamata, osim onoga koji bude posljedica stanja na bankarskom tržištu. No, nižim kamatama mogu se sigurno nadati oni koji ce kupovati kredit po Vladinom novom modelu poticanja stanogradnje.
Ti ljudi mogu racunati i na pomoc države u otplati kredita ako izgube posao - rezultat je to dogovora izmedu predsjednice Vlade Jadranke Kosor i predstavnika sedam najvecih domacih banka, koji su u srijedu ipak utanacili detalje oko novog modela kojim ce se poticati stanogradnja u Hrvatskoj, odnosno oživjeti tržište stanova.
Za kupnju stanova uz potporu Vlade banke ce gradanima ponuditi kredite uz kamatu od 4,95 posto, što ce biti najniža kamata na stambene kredite jer se ona trenutno u prosjeku krece do 6,5 posto. Tu kamatu placat ce kupac stana i ona se nece mijenjati odredeno razdoblje, najvjerojatnije pet godina.
Pad kamatnih stopa
Vlada ce svakom tko "upadne" u njezin model poticanja stanogradnje, a u meduvremenu izgubi posao, pa nece moci placati kredit, otplacivati svaku ratu dok se ponovno ne zaposli. Taj period u kojem ce Vlada pomagati, kako se doznaje, mogao bi trajati od tri do pet godina. Na taj bi se nacin u ovoj godini moglo prodati oko tisucu stanova, a procjenjuje se da bi od deset do 12 posto kupaca moglo trebati pomoc Vlade u otplati kredita.
Sama premijerka i predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrovic u službenim izjavama nakon sastanka nisu bili spremni govoriti o detaljima novog modela, jer bi njegov konacni prijedlog na sutrašnjoj sjednici trebala iznijeti Vlada.
Premijerka je na pitanje hoce li uvesti bankama novi porez kazala da o tome nije bilo govora, isticuci da Vlada ne hoda okolo i prijeti bilom kome, a što se tice snižavanja kamata Adrovic je kazao da su one blago padale cijelu 2010. godinu te je procijenio da bi se trend pada kamata mogao nastaviti, ali da ce kamate znacajnije pasti nakon ulaska Hrvatske u EU.
Bankari isticu i to da ce kamata na kredite teško znacajnije padati dok ne padnu i kamate na štednju gradana. Banke za taj novac placaju cetiri posto kamate, a i regulator, odnosno HNB, im je nametnuo trošak od jedan posto, pa, žale se, ni kamata koju oni naplacuju ne može ici ispod toga.
Zanimljivo je da na sastanak nisu došli celnici dvije najvece banke, Privredne i Zagrebacke, Božo Prka i Franjo Lukovic, nego njihovi suradnici koji su njihovo odsustvo opravdali putovanjima.
Iako se prvotno govorilo o tome da bi Vlada subvencionirala samu kamatu, ipak ce po svemu sudeci na kraju njezina pomoc ici u pravcu pokrivanja kredita ako zaduženi gradani izgube posao. To su, kako doznajemo, sugerirali sami bankari jer gradane od kupnje stanja najcešce odvraca strah da ce izgubiti posao te da nece moci placati kredit i da ce onda izgubiti stan.
Gubitak posla razlog je i zbog kojeg banke imaju sve više loših, odnosno nenaplativih kredita. Ti su krediti vec u 2010. godini imali udio u ukupnim kreditima veci od deset posto, a u proljece sljedece godine, procjenjuju neki bankari, mogli bi narasti i do 15 posto ukupnih kredita. (Jagoda MARIC/Novi list)
Prodaja stanova pala za 65 posto
Prodaja stanova pala je za 65 posto u odnosu na pretkrizne godine, kad se godišnje prodavalo i više od 20 tisuca stanova. Iako postoji interes oko 200 tisuca ljudi za kupnju stana, i rijec je uglavnom o mladim ljudima, oni su najbrojniji u skupini nezaposlenih ili imaju posao na odredeno vrijeme ili rade za place koje im ne osiguravaju kreditnu sposobnost.