Hrvatsko gospodarstvo izaci ce iz recesije iduce godine, uz stopu rasta od 1,7 posto, ali nezaposleni to poboljšanje još nece osjetiti. Naprotiv, negativna kretanja na tržištu rada ce se nastaviti, a vrhunac ce dosegnuti u veljaci i ožujku, kada bi broj nezaposlenih mogao prijeci 330 tisuca, najavili su u zagrebackom Ekonomskom institutu u najnovijoj tromjesecnoj prognozi.
Ako se to i dogodi, Hrvatska ce do kraja zime dosegnuti stopu od 19 posto nezaposlenih, zadnji put zabilježenu 2003., od kada je broj registriranih ljudi koji traže posao neprekidno padao, sve do krize. Alarmantna granica od 300 tisuca nezaposlenih prijedena je prošle zime, a do iduceg proljeca bit ce još teže.
Oprezni poslodavci
"To nije neuobicajeno jer se gospodarski oporavak osjeti na tržištu rada s oko šest mjeseci zakašnjenja. Slicno je bilo i sredinom 2008., kada je pocela recesija u Hrvatskoj. Zaposleni je nisu osjetili sve do kraja te godine", tumaci dr. Danijel Nestic, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta.
"Povecana gospodarska aktivnost osjeti se na tržištu rada s odgodom zato što su poslodavci oprezni. U prvo vrijeme nastoje bolje iskoristiti postojeci broj ljudi u svojim tvrtkama, a tek kada im poslovne narudžbe dovoljno porastu, odlucuju se za primanje novih", podsjeca Nestic. Medutim, boji se da ocekivani ekonomski oporavak "još uvijek nece donijeti zaokret u temeljnim trendovima na tržištu rada, pa ce 2011. ostati bez rasta zaposlenosti".
Neizvjesna potrošnja
Nevolja je što ce gospodarski oporavak biti skroman i opterecen rizicima, zbog slabih investicija, relativno niskog rasta izvoza te nedostatka mjera kojima bi se potaknulo jacanje konkurentnosti, tvrde analiticari instituta.
Buduci rast se ponajviše oslanja na rast osobne potrošnje. No, ta je potrošnja neizvjesna upravo zbog visoke nezaposlenosti i nepovoljne gospodarske klime, pa iz Instituta upozoravaju da to povecava neizvjesnost ostvarenja njegove prognoze.
"Izbjegavanje opsežnijih reformi moglo bi dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u iducim godinama", upozoravaju u institutu, kriticki primjecujuci "nespremnost Vlade za poduzimanje nepopularnih reformi, što je vec sada povezano s parlamentarnim izborima, iako se oni ocekuju krajem iduce godine".
Komentar direktorice instituta Sandre Švaljek, koja je i ekonomska savjetnica premijerke, nismo mogli dobiti.
Više cemo trošiti?
Pad BDP-a u ovoj godini iznosit ce 1,7 posto. Umjereni rast od 1,7
posto ocekuje se iduce godine, što ce biti posljedica daljnjeg jacanja
izvoza, oporavka osobne potrošnje te povoljnijih ukupnih kretanja.
Zaokret kod osobne potrošnje je povezan s ukidanjem kriznog poreza,
ocekivanim porastom kreditiranja kucanstava i poboljšanjem gospodarske
klime, prognoziraju u Ekonomskom institutu.