Pet sindikalnih središnjica, nakon višetjednog cekanja, u srijedu ce se sastati s Jadrankom Kosor, predsjednicom Vlade. Sindikati su sastanak tražili zbog izmjena Zakona o radu (ZOR), a pred premijerku ce izaci sa zahtjevom da se ZOR, koji ce jamciti poboljšanje položaja radnika u praksi, donese do konca listopada. Ugovori na neodredeno vrijeme moraju biti temeljni oblik zapošljavanja, stav sindikalnih centrala, koje traže i da se radni tjedan ogranici na maksimalno 48 sati, u što je ukljucen i prekovremeni rad. Sindikati su odlucni u namjeri da se ne pojavljuju na sjednicama Gospodarsko-socijalnog vijeca dokle god se pitanje uskladivanja ZOR-a ne riješi, odnosno dok Vlada ne "presijece" ovu pricu, koja traje više od godinu dana.
No, ZOR je tek dio tema o kojima Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radnickih sindikata žele razgovarati. Vladi je upucen dokument s više od 20 zahtjeva, od kojih vecina ima jasno utvrdene rokove do kada ih valja realizirati. Ne postigne li se dogovor, prije svega o ZOR-u, ali i ostalim sindikalnim zahtjevima, pet sindikalnih centrala organizirat ce prosvjed. Neslužbeno se može cuti da razmišljaju o suboti, 14. studenoga, kao datumu organizacije demonstracija.
U nekoliko navrata sindikati su ponavljali da im je cilj otvoriti konstruktivan dijalog. Sudeci po trenutacnom raspoloženju, nisu neskloni ni potpisivanju socijalnog sporazuma, ali napominju da on mora sadržavati konkretne mjere i rokove realizacije. Upravo zbog toga Vladi su uputili set svojih zahtjeva s "nultom tockom", odnosno izmjenama radnog zakonodavstva. Kao što bi se po sindikalnim zahtjevima to pitanje trebalo riješiti do konca listopada, isti rok je dan i za utvrdivanje akcijskog plana i primjenu hitnih mjera za rješavanje problema nelikvidnosti, koja prijeti blokiranjem poslovanja u zemlji i daljnjim gubitkom radnih mjesta, prvenstveno u proizvodnji.
Desetak dana sindikati Vladi daju i za utvrdivanje novih odvjetnickih tarifa prihvatljivih gradanima, a u skladu s raspravama i zakljuccima GSV-a. U istom roku valja riješiti i pitanje minimalne place, odnosno Vlada treba ispuniti obaveze slijedom zakonskih odredbi. Naime, minimalac je trenutacno 300-tinjak kuna niži od iznosa koji je propisan Zakonom o minimalnoj placi. Do konca godine, kako zahtijevaju sindikati, treba konacno regulirati i rad nedjeljom, ali i ukinuti školarine za sve studente koji uredno ispunjavaju svoje obaveze.
Po onom što sindikati predlažu Vladi, racuna se i na razgovore o novoj poreznoj politici (pri cemu bi se jednako opteretio rad i kapital), uspostavi politike placa na nacelima pravednosti, ali i uspostavi nove ekonomske politike na nacelima nordijskog modela. Svaki od tih zadataka treba imati svoje etape, rokove i nositelje te definirane zadatke Vlade, sindikata i poslodavaca u svakoj etapi.