Do kraja listopada odluka o cijeni struje

Ilustracija (Foto: Arhiva)
Ilustracija (Foto: Arhiva)

Najkasnije do kraja listopada Ministarstvo gospodarstva Vladi mora predložiti novi iznos naknade za obnovljive izvore energije, koju svi građani i tvrtke, dakle i kućanstva i gospodarstvo, plaćaju na svojim računima za električnu energiju. Kako je već pisao naš list, predložit će se da naknada sa sadašnje tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu struje poskupi na 12 lipa, ne računajući PDV, no kako se neslužbeno može čuti od upućenih, ona će možda na kraju biti i niža, budući da će, kad prijedlog Ministarstva stigne na dnevni red Vlade, odluka na kraju ipak biti – politička.

Pregovori s HEP-om

Unatoč najavama pojeftinjenja struje, moguće je da će HDZ i Most novi mandat započeti s njenim poskupljenjem, jer opskrbljivači odbacuju najave da će oni biti ti koji će ponijeti teret poskupljenja. Za njih bi to samo u idućoj godini, kad bi novi iznos naknade stupio na snagu, bio trošak od više od 1,2 milijarde kuna. Navodno se pregovara s HEP-om da on snizi svoje cijene, no nije poznato je li riječ o cijenama električne energije ili mrežarine. Ako HEP snizi cijenu struje kako bi se potrošačima kompenziralo povećanje naknade za »obnovljivce«, to će onda morati pratiti i ostali ospkrbljivači, za što oni tvrde da će im biti neizdrživo te će se morati povući s tržišta. Rješenje je, može se čuti, u pojeftinjenju HEP-ove mrežarine, zahvaljujući kojoj je HEP-ODS samo u prošloj godini ostvario enormnu dobit od 130 milijuna eura. Mrežarinu plaćaju svi potrošači, na istom računu kao za potrošnju struje ako je kupuju od HEP-a, ili na odvojenom računu, ako su prešli nekom drugom opskrbljivaču.

Kako se može čuti od upućenih, moguće je da će nova Vlada naknadu povisiti i na manji iznos od onog koji predlaže sadašnje Ministarstvo gospodarstva, na osam i pol lipa po kilovatsatu. Hoće li to biti dovoljno novaca za »obnovljivce«, upitno je. Budžet za poticaje obnovljivcima će se isprazniti nakon što iduće godine opskrbljivači električnom energijom više ne budu obavezni, u »veleprodaji«, kupovati električnu energiju proizvedenu iz »zelenih« izvora, što su do sada morali činiti, ovisno o svom udjelu na tržištu, a tako prikupljen novac je odlazio u fond namijenjen poticajima za one koji energiju proizvode iz sunca i vjetra te drugih OIE.

Upućeni upozoravaju kako je puštanje »zelene« energije na tržište – na kojem će njena cijena, predviđa se, pasti sa sadašnje 42 lipe po kilovatsatu na 24 lipe – za Hrvatsku preuranjeno, jer tržišta električnom energijom još niti nemamo.

Pražnjenje fonda

To je dobar potez za opskrbljivače koji više »zelenu« energiju neće biti obavezni kupovati po višoj cijeni, nego samo ako žele, po nižoj, no prazan će zato ostati fond namijenjen »obnovljivcima«. Drugim riječima, da država Zakonom o obnovljivim izvorima još nije ukinula obavezu opskrbljivača da kupuju energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, ne bi bilo potrebno ni poskupljenje naknade za njih na računima građana i industrije. S druge strane, međutim, EU je sve stroži u ciljevima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora pa ćemo i mi morati sve više ulagati u taj sektor. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter