Do kraja 2015. umirovljenika koliko i radnika

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Omjer radnika i umirovljenika sve je nepovoljniji. Ako se takvi trendovi nastave, mirovinski će sustav već krajem iduće godine postati neodrživ, jer će se broj umirovljenika i onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje u potpunosti izjednačiti, upozoravaju analitičari Hrvatske gospodarske komore u "Gospodarskim kretanjima" za ožujak. 

- Do 2008. broj je osiguranika rastao bržom dinamikom od umirovljenika, ali od 2009. trend se preokrenuo. Prosječno, svake godine iz sustava uplatitelja mirovinskog osiguranja izađe oko 37 tisuća osoba, kažu analitičari HGK. Iz njihovih podataka je očito da se broj zaposlenih smanjuje triput većom brzinom od povećavanja broja umirovljenika.

Od početka 2009. penzionera ima oko 60 tisuća više, a ljudi s radnim mjestom oko 200 tisuća manje. Tako je na kraju siječnja ove godine evidentirano 1.391.288 osiguranika, dok je istodobno bilo 1.195.881 umirovljenika. Drugim riječima, na svakih 117 uplatitelja mirovinskog osiguranja dolazi 100 umirovljenika. Stvari će zakomplicirati činjenica da u Hrvatskoj ima oko 50 tisuća zaposlenih ljudi sa 65 godina ili starijih, koji će ove godine ispuniti uvjete za umirovljenje. Oni će doći na isplatnu listu Mirovinskog zavoda, dok je radnih mjesta sve manje, a burza rada sve punija.

Mirovinskom reformom produžena je zakonska dob za odlazak u mirovinu, pa će do 2038. godine muškarci i žene ići u penziju sa 67 godina života. "To je pokušaj preventive kolapsa mirovinskog sustava, no ta se mjera fokusira isključivo na smanjenje broja umirovljenika", primjećuju iz Komore. Na to su upozorili i neki saborski zastupnici, tvrdeći da tom mjerom Hrvatska dobiti vojsku nezaposlenih ljudi starije dobi, osuđenih na siromaštvo. Posao neće moći dobiti, jer poslodavci prednost daju mladima, a neće ih htjeti ni Mirovinski zavod.

Analitičari Komore smatraju da za održivost mirovinskog sustava treba "kombinirati niz ekonomskih politika" kako bi se dugoročno "smanjila nezaposlenost, potaknuo natalitet i povećala stopa aktivnosti" stanovništva. (B. PODGORNIK/NL)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter