Bio je listopad 2002. godine kada je istarski župan Ivan Jakovčić izvijestio da je zajedno s Veljkom Ostojićem izradio dokument Brijuni rivijera te da su ga predali premijeru Ivici Račanu. Očekivali su da Vlada donese potrebne odluke i omogući razvoj projekata i stavljanje u funkciju nekretnina na potezu od Bala do rta Kamenjak, a koje su u vlasništvu države. Najavljivalo se, 2002. godine, zapošljavanje sedam do osam tisuća ljudi i vrijednost investicije od 1,1 do 1,3 milijarde eura na tom području. Prošlo je 12,5 godina od tog prvog spominjanja pojma Brijuni rivijera u Glasu Istre, ali ništa od toga nije realizirano.
No, čini se da će tekuća 2015. godina ipak značiti preokret te da će ove godine biti vidljive prve konture na projektu Brijuni rivijera, odnosno da će početi realizacija prve značajnije investicije koja će jednu bivšu vojnu zonu prenamijeniti u civilno područje.
Naime, ovog se ljeta očekuje početak gradnje marine s 200 vezova na sjevernom djelu pulske uvale, odnosno na Monumentina i otoku Sv. Katarina, a ti bi radovi trebali biti gotovi do konca godine. Bit će to peta marina na području Pule ako pritom pribrojimo Tehnomontovu i Acijevu, ali i lučice Bunarina i Delfin gdje su također privezane ili usidrene motorne jahte i jedrilice. Po čemu će se peta pulska marina razlikovati od ostalih? Najviše po kapacitetu suhe marine, potom po tome što će jedina imati mogućnost privezišta mega jahti, i treće; po turističkim i javnom sadržajima dostojnih pravog turističkog naselja, a ne onome što smo naviknuti gledati i koristiti u marinama.
Do 550 vezova u dvije faze
Da se sve više bliži trenutak kada će početi gradnja najvećeg turističkog punkta u posljednja tri desetljeća, od izgradnje Histrije i Punta Verudele, potvrdio nam je Goran Veljović, pravni zastupnik Danka Končara. Njegova je ponuda prije tri godine ocjenjena najboljom, kada je najavio ulaganje od 29,9 milijuna eura, ali se procjenjuje da cjelokupni projekt za obje lokacije vrijediti gotovo 50 milijuna eura te da će samo za zaštitu okoliša biti uloženo oko 830 tisuća eura. Time je dobio mogućnost sklapanja ugovor o koncesiji nad područjem Katarine-Monumenti na razdoblje od 50 godina. No, nakon 2065. godine kompletno izgrađeno područje vraćaju u posjed državi bez da im država isplati ikakvu naknadu za uloženo.
Očekuje da bi se početak gradnje mogao dogoditi tijekom ljeta 2015. kada će osigurati dio morskih vezova i najnužnije sadržaje koji su potrebi da marina dobije uporabnu dozvolu i kategorizaciju. Odnosno da će postaviti pontone na koje će se vezivati jahte u marini. Otkrio nam je da već sada pregovaraju o nabavci pontona, ali dok ne dobiju sve potrebne dozvole neće realizirati tu isporuku.
- Po završetku gradnje preostaje nam tražiti uporabnu dozvolu, a zadnji dokument koji nam treba je kategorizacija, pojasnio je Veljović.
Upitali smo ga misli li da će uspjeti staviti u funkciju taj turistički kompleks do ljeta 2016. kako bi tada dočekali prve goste. No, on se nada da će to realizirati dosta prije ljeta 2016., odnosno već u 2015. godini. Pojasnio je kako se nadaju onome što je tehnički moguće, ali da ne ovisi sve o njima i nemaju na sve utjecaja.
- Marinu gradimo na prostoru kulturnog dobra i pitanje je kakve će nam uvjete još postaviti konzervatori, naglasio je Veljović te dodao da nakon prve faze gradnje, ljeta 2015., slijedi druga faza koja će trajati naredne dvije godine kada se očekuje da će na Katarini-Monumentima bit će dovršena kompletna investicija. Odnosno, da će na otoku Sv. Katarini biti prava nautička luka s 400 vezova u moru i 500 na kopnu, dok drugu zonu obuhvaća kamenolom na Monumentima na kojem se namjerava izgraditi nautička luka sa 150 vezova i luka suhog veza sa 665 vezova. Treća zona je turistički kompleks gdje se namjeravaju rekonstruirati postojeći objekti i izgraditi visokorangirani hotel s maksimalno 200 postelja. Površina marine bila bi 20 hektara, a investitor je predložio izgradnju bazena, benzinske pumpe, biciklističke staze te novi lungomare. (P. GREGOROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU