Kraj godine Hrvatska ce docekati s 280 do 290 tisuca nezaposlenih te se tako vratiti dvije godine unazad, odnosno na razinu nezaposlenosti iz 2007. godine. U tekucu godinu ušli smo s 240.455 nezaposlenih, a godinu cemo po svemu sudeci ispratiti s 40 do 50 tisuca nezaposlenih više. Ovogodišnji sijecanj tako ce ostati jedini mjesec u ovoj godini u kojem je nezaposlenost na godišnjoj razini padala, iako je na mjesecnoj razini došlo do rasta broja nezaposlenih.
U prvih devet mjeseci ove godine državna burza za zapošljavanje prosjecno je evidentirala 256.704 nezaposlene osobe, što je osam posto više nego u istom razdoblju lani. Ekonomski pad snažno se odrazio na kretanje nezaposlenosti, a evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o mjesecnom kretanju nezaposlenosti najbolje pokazuje da domace tržište tone. Cak je i u ljetnim mjesecima došlo do snažnog godišnjeg porasta nezaposlenosti da bi kraj rujna osvanuo sa zasad neslavnim rekordom godine. Naime, trenutno je u evidenciji nezaposlenih 259.193 osoba, što je porast od cak 16,6 posto u odnosu na rujan prošle godine. Drugim rijecima, u rujnu prošle godine bilo je 36.976 nezaposlenih manje nego danas.
Udio žena u nezaposlenosti opet snažno raste. Prema podacima državne burze, od 2005. godine udio žena u nezaposlenosti na razini prvih devet mjeseci godine stalno je padao i to za 0,3 posto koliko je pad iznosio startne godine u odnosu na 2004. godinu, do prošlogodišnjih 10,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. Ove godine, medutim, burza u devet mjeseci bilježi rast broja žena u ukupnoj nezaposlenosti te je njihov udio u odnosu na prošlu godinu 4,5 posto viši.
Nezaposlenost na godišnjoj razini raste osmi mjesec uzastopno. Istovremeno, raste i broj korisnika novcane naknade za vrijeme nezaposlenosti pa je u rujnu porastao za više od cetvrtine u odnosu na prošlogodišnji rujan. Naknadu trenutno prima 65.852 nezaposlenih radnika. A antirecesijske mjere Vlade, koje ce se primjenjivati do konca iduce godine, dobro su «ošinule» nezaposlene režuci najvišu naknadu za vrijeme nezaposlenosti koju radnik nakon gubitka posla može primati 90 dana, za gotovo 2,2 tisuce kuna. Novac namijenjen nezaposlenima preusmjerio se u zadržavanje radnih mjesta kroz subvencioniranje skracenog radnog tjedna. No, interesa za subvencije za sada nema.
Rujanski nastavak rasta nezaposlenosti nije samo posljedica gospodarskog pada, vec i sezonskih kretanja. Od rujna do prosinca na burzu se vracaju radnici koji su odradivali sezonske poslove u turizmu, poljoprivredi, ali i gradevinarstvu. Pojacan je i priliv radne snage iz školskih klupa, primjerice srednjoškolaca koji se nisu uspjeli upisati na fakultete u jesenskim rokovima. Ovog rujna u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 39,7 posto osoba više nego lani i to mahom iz svijeta rada i poslova u trgovini, ugostiteljstvu, gradevinarstvu te preradivackoj industriji.