Poljoprivrednici koji koriste državno zemljište a nisu sklopili ugovor o zakupu ili su im ugovori istekli mogu to riješiti po hitnom postupku do 30. travnja, poručuju iz državne Agencije za poljoprivredno zemljište. Korisnici zemljišta trebaju se hitno javiti u općinu ili grad gdje će sklopiti ugovor o privremenom korištenju zemljišta do pet godina. Jedinice lokalne samouprave zatim ugovor šalju u Agenciju do 30. travnja.
Bit je u tome da će na temelju sklopljenog ugovora poljoprivrednici moći upisati zemljište u ARCOD, državni registar, na temelju kojeg se ostvaruju poticaji. Za Istarsku županiju upis u ARCOD obavlja se samo u Pazinu u uredu Agencije za poljoprivredno zemljište (iznad Erste banke, bivša Riječka banka). Rok za upis u ARCOD je 15. svibnja, dakle zadnji je čas.
Plan EU-a za poticaje u poljoprivredi od 2014. do 2020. radi se na temelju zemljišta upisanog u ARCOD do 15. svibnja. Nakon pristupa Hrvatske EU-u upis novog zemljišta za korištenje poticaja bit će zatvoren osam godina. Sada se ubrzano pokušava legalizirati zatečeno stanje u prostoru.
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućio je da se za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nisu sklopljeni ugovori o zakupu, mogu sklopiti ugovori o privremenom korištenju. Te ugovore sklapa Agencija za poljoprivredno zemljište s fizičkim ili pravnim osobama koje su u mirnom posjedu tog zemljišta i platile su naknadu za njegovo korištenje, navodi se u dopisu Agencije.
- Konačno su se odlučili za ovaj korak koji predlažem Ministarstvu već godinu dana, komentirao je županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović. Sugerira poljoprivrednicima da se jave u općinu i sklope radnu verziju ugovora na pet godina.
Po njegovim riječima, od 46.000 hektara u državnom vlasništvu, po evidenciji iz 1991., dosadašnjim je ugovorima riješena samo trećina.
Od ukupno 175.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Istri, bez obzira na vlasništvo, samo je 28.000 do sada upisano u ARCOD. Upravo je evidencija u taj registar uvjet za ostvarivanje bilo kakvih poticaja u poljoprivredi. Trenutno se ne obrađuje više od 50.000 hektara u Istri, ali se na silne preostale hektare ne može niti računati kao na konkurentan potencijal - upravo zbog izostanka prava na poticaje.
Problem je i u tome što velik broj hektara državnog zemljišta do sada nije dan u koncesiju jer se čekao novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je tek nedavno usvojen. Tako uzgajivači stoke, maslinari, vinogradari nisu mogli do sada doći do potrebnog zemljišta, a država u međuvremenu nije upisala u ARCOD poljoprivredno zemljište, što bi bio logičan potez.
Bilo bi logično da se putem državnih natječaja daje u koncesiju zemljište s definiranim statusom da bi se na njega mogli ostvariti poticaji.
Tako primjerice samo na Vodnjanštini nije dodijeljeno na korištenje poljoprivrednicima tisuću hektara državnog zemljišta jer je lani u siječnju Ministarstvo stopiralo provođenje novih natječaja zbog čekanja na novi zakon.
Da će Hrvatska imati puno problema oko ostvarivanja EU-poticaja u poljoprivredi, govore i sljedeći podaci - prema popisu stanovništva iz 2001. godine Hrvatska je imala 3,2 milijuna hektara zemljišta, a deset godina kasnije samo 1,2 milijuna. Dakle, čak dva milijuna hektara obradive zemlje nestalo je iz evidencije. (J. ORLIĆ)