Europska komisija očekuje da će do 2017. godine u Europsku uniji stići oko tri milijuna migranata koji će, ovisno o uvjetima i integraciji, imati skroman, ali pozitivan učinak na gospodarstva zemalja članica.
U svojim jesenskim prognozama Komisija je prvi put htjela procijeniti mogući ekonomski učinak velikog priljeva izbjeglica i migranata u EU, kazao je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici. Komisija ističe da je Europa "suočena s priljevom tražitelja azila bez presedana, što je stvorilo znatan pritisak na nekoliko EU zemalja", i onih koje su samo tranzitne, i onih koje su destinacija migranata. Učinak će se razlikovati od zemlje do zemlje, ovisno o nizu faktora.
Primjerice, ovisit će o dobi, obrazovanju i vještinama migranata, ali i o sposobnosti zemlje domaćina da integrira one kojima je odobrena međunarodna zaštita, navodi Komisija.
Integracija azilanata
Kratkoročni učinak na zemlje koje su tranzitne, poput Hrvatske, očituje se u dodatnim troškovima vezanim uz registraciju, prihvat, hranu, zdravstvenu skrb... Kod odredišnih zemalja tome treba pridodati i trajniji smještaj, obrazovanje, učenje jezika... "Za odredišne zemlje povećanje radne snage može imati dodatni učinak na rast, ali s odgodom budući da za procesuiranje zahtjeva za azil, integraciju, priznanje kvalifikacija i slično treba vremena", ističu u Komisiji. Povjerenik Moscovici napomenuo je i da će utjecaj na tržišta rada zemalja-domaćina ovisiti o tome koliko će dobro integrirati azilante.
UN-ovo visoko povjerenstvo za izbjeglice, UNHCR, jučer je procijenilo da će u narednim zimskim mjesecima preko Turske u Europu i dalje dnevno stizati do pet tisuća ljudi. "Zimska procjena predviđa da će dnevno pristizati do pet tisuća izbjeglica iz Turske između studenog 2015. i veljače 2016. godine", objavio je UNHCR, pozivajući da se osigura dodatnih 96,15 milijuna dolara da bi se, tijekom zimskih mjeseci, pomoglo Grčkoj i zemljama na Balkanu. Pritom upozoravaju da će loši vremenski uvjeti u regiji pogoršati patnje tisuća izbjeglica i migranata koji dolaze u Grčku i putuju tzv. balkanskom rutom, što može rezultirati "daljnjim gubicima života ako se hitno ne provedu adekvatne mjere".
Dodatna sredstva UNHCR traži za pomoć Hrvatskoj, Grčkoj, Srbiji, Sloveniji i Makedoniji da bi se izbjegle tragedije tijekom zimskih mjeseci. Tim novcem namjeravaju prilagoditi skloništa i prihvatne objekte za zimske uvjete, nabaviti obiteljske šatore i stambene jedinice opremljene grijanjem. Za njihove aktivnosti u Hrvatskoj potrebno im je oko četiri milijuna dolara.
Druga konferencija
Komisija je jučer izvijestila i o rezultatima druge videokonferencije zemalja na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti. Nakon što se na prvoj konferenciji Hrvatska obvezala da će osigurati kapacitete za privremeni prihvat dvije tisuće osoba, u srijedu je obavijestila ostale zemlje da planira imati kapacitete za pet tisuća ljudi. Iako se to u priopćenju ne spominje, očito se radi o novom tranzitnom centru u Slavonskom Brodu. Srbija će svoje kapacitete udvostručiti, pa će tri tisuće mjesta koje je ponudila prošlog tjedna povećati za još toliko, dok je Slovenija ponovila da može osigurati dvije tisuće mjesta. Austrija, koja je ranije obećala prihvat za pet tisuća ljudi, na ovoj je videokonferenciji izvijestila da još raspravljaju o mogućem proširenju prihvatnih kapaciteta. Komisija je izvijestila i da dnevna razmjena informacija među osobama za kontakt u zemljama na tzv. balkanskoj ruti funkcionira te najavila da će sljedeći videosastanak biti 10. studenoga. (I. FRLAN GAŠPAROVIĆ/NL)