Hrvatska ce do 2016. godine sagraditi veliki kopneni LNG terminal na Krku, izjavio je u srijedu u razgovoru za televizijsku postaju Bloomberg potpredsjednik Vlade Radimir Cacic. Napomenuo je da je Hrvatska konzorciju Adria LNG, ciji je ovo projekt od 2006., dala ponudu da ga otkupi, a bude li ponuda odbijena, najavio je, koncesija ce im se poništiti i pocet ce se s novim partnerima od nule.
Po neslužbenim informacijama, Vlada je Adria LNG-u otkup projektne dokumentacije, odnosno projekta u cijelosti, predložila prije mjesec dana te je Cacic, na iznenadenje medunarodnog konzorcija s kojim navodno službena objava još nije dogovorena, ipak s informacijom izašao u javnost.
Rijec je o konzorciju koji cine njemacki E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin. Konzorcij je u projekt ušao 2006. godine, napravljena je studija utjecaja na okoliš kojom je Omišalj odabran kao najpovoljnija lokacija za gradnju, predan je i zahtjev za lokacijskom dozvolom. Zbog velikog pada potražnje za prirodnim plinom, konzorcij je, medutim, pocetak rada terminala s 2014., prebacio najranije na 2017. godinu, nakon cega je i zatvorio svoj ured u Zagrebu.
Vec je bivše Ministarstvo gospodarstva, pod ravnanjem ?ure Popijaca, u nekoliko navrata pozivalo konzorcij da projekt nastavi ili ce mu biti oduzet, no pomaka nije bilo. Nagloj živahnosti bivše Vlade prethodilo je, medutim, i dugotrajno oklijevanje, jer kad je konzorcij prije nekoliko godina za projekt bio jako zainteresiran, naši se igraci - Ina, HEP, Plinacro i država - nisu mogli dogovoriti tko ce s kojim udjelom sudjelovati u gradnji i vodenju LNG-a zajedno s medunarodnim tvrtkama.
Prošle godine država je ponovno pocela najavljivati da ce ideja LNG-a oživjeti, no na nacin da ce država sama graditi mali, plutajuci terminal ispred Omišlja.
Kojim ce novcem ova Vlada otkupiti projekt od konzorcija, nije poznato, no pretpostavlja se da ce ju otkup koštati najmanje 15 milijuna eura, koliko je na projektnu dokumentaciju Adria LNG potrošio u Hrvatskoj. Cacic nije otkrio na koji bi se nacin i s kojim partnerima terminal gradio, buduci da je rijec o investiciji vrijednoj oko milijardu eura, kao ni kako bi ga Hrvatska sama vodila. (B. MRVOŠ PAVIC/NL)