Dnevno za Žatiku 7.000 kuna

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Sportska dvorana Žatika u Porecu skupa je koliko i lijepa - potpuno je u funkciji potreba lokalnih sportskih klubova i povremenih manifestacija pa su prihodi od dvorane zanemarivi u odnosu na trošak. Doduše, gradski proracun zasad uspijeva financirati sve troškove, premda nije lako.

Ove godine u proracunu treba osigurati 16,88 milijuna kuna za otplatu dvaju kredita za gradnju dvorane i još 1,55 milijuna kuna režijskih troškova. Kredit se otplacuje iz prihoda od prodaje nekretnina, a režijski troškovi iz opcih, odnosno poreznih prihoda, kao i u slucaju drugih sportskih i kulturnih objekata.

Ove ce godine, kako saznajemo od gradonacelnika Edija Štifanica, prihod od zakupa dvorane biti oko 300.000 kuna. Ovako prikazani prihodi i rashodi ukazuju na veliki problem. Medutim, gradonacelnik kaže da je to tek privremeno stanje, dok se ne izgradi još jedna manja i za potrebe treninga klubova primjerenija dvorana, uz planiranu školu na Finidi.

Porecki sportski klubovi sada dvoranu koriste za treninge - besplatno. Dvorana je u pogonu nekoliko sati dopodne, a poslije podne od 15 do 23 sata ekipe se smjenjuju svaki dan. Naravno, nije racionalno koristiti veliku dvoranu za klupski trening desetak ili dvadesetak sportaša, ali u Porecu nema drugog izbora.

Dvorana Velog Jože odavno je premala za gradske sportske potrebe, a najam hotelske sportske dvorane košta 400 kuna po satu. Dok nije bilo Žatike, iz gradskog je proracuna ta cijena placana za trening sportskih klubova.

Organizatorima besplatna dvorana

Dnevni troškovi dvorane na Žatiki variraju izmedu šest i sedam tisuca kuna, ovisno o godišnjem dobu. U taj trošak uracunate su place dvaju domara i voditelja tehnicke službe, struje, za koju se godišnje izdvaja nešto više od 300.000 kuna, lož-ulje je nešto manje od cijene struje, a cišcenje koje obavlja vanjski servis godišnje košta oko 380.000 kuna. Lani je u dvorani održano 16 manifestacija i koncerata, što je trajalo do sedam dana, a organizatori su dvoranu dobili besplatno.

- Vinistra nam je uplatila paušal za struju, a sva druga prvenstva i natjecanja uglavnom su organizirali naši, gradski sportski klubovi ili udruge i naravno da smo dvoranu dali besplatno. U protivnom bismo tražili financijsku podršku Grada pa bi došlo na isto. Dali smo dvoranu i za maturalnu zabavu, a bit ce ih i ove godine. Besplatna je bila i Caritasu za humanitarni koncert Volim Istru, nabraja gradonacelnik.

U ovoj je godini 45 dana rezervirano za manifestacije u dvorani. Gradonacelnik spominje Vinistru, Promohotel, koncert koji organizira USB. Vecina organizatora dobit ce dvoranu besplatno jer se ponovno radi o gradskim udrugama ili klubovima. Za sada planiraju prihod od 300.000 kuna za tih 45 dana. Samo Promohotel ce za sedam dana najma dvorane platiti nešto više od stotinu tisuca kuna, a za nedavno održani koncert dvorana je placena 30.000 kuna plus porez.

Otplata kredita do 2033.

Gradonacelnik kaže da ce se o prihodu dvorane moci govoriti tek kada se pritisak klubova na nju smanji gradnjom školske dvorane na Finidi. Tada bi mogla profunkcionirati i tvrtka Sport, koju je Grad osnovao, ali ne i aktivirao. Naime, da bi dvorana mogla donositi novac barem za financiranje svoga pogona, prostor mora biti dostupan organizatorima manifestacija koji su voljni platiti najam, a to znaci da klubovi u to vrijeme dvoranu ne mogu koristiti za treninge.

Što se otplate kredita tice, Štifanic naglašava klauzulu koja omogucuje Gradu povrat citavog iznosa kredita u bilo kojem trenutku, bez dodatnih troškova. Grad, zapravo gradska tvrtka Parentium, za gradnju dvorane uzela je 75 milijuna kuna kredita cija je zadnja rata predvidena 31. prosinca 2033., a potom još 46 milijuna kuna s otplatom do 30. rujna 2018. Štifanic kaže da postoji realna šansa da se krediti vrate prije, ako se probudi tržište nekretnina, jer Grad ima puno zemljišta.

Medutim, financiranje gradnje dvorane bilo je u pocetku zamišljeno drugacije. Podsjetimo, Grad je od HFP-a odlukom Vlade dobio oko 24 hektara zemljišta, od kojeg 14 hektara u gradevinskoj zoni na Fazinki, za gospodarsku zonu, koje je bilo namijenjeno prodaji, a novcem od prodaje Grad se obavezao financirati pet kapitalnih projekata: gradnju dvorane, škole, dijela obilaznice, procistaca u Cervaru i infrastrukture u povijesnoj jezgri. Tada su u gradskoj upravi procijenili da cetvorni metar zemljišta na Fazinki vrijedi 220 eura.

Do sada je prodano nešto manje od pet hektara zemljišta po prosjecnoj cijeni od 270 eura za cetvorni metar, za što je u gradski proracun sjelo 95 milijuna kuna, odnosno nešto manje, jer Porec centar još nije platio dio cijene. Citav taj prihod ne bi dostajao za gradnju dvorane, a buduci da je ona dovršena puno prije no što je zemljište prodano, novac je potrošen za obilaznicu, rotore, ali i infrastrukturu zone.


Podijeli: Facebook Twiter