Svake godine plaćamo 14 milijuna dana bolovanja, svaki dan je na bolovanju oko 45 tisuća ljudi, a to poslodavce i Zavod za zdravstveno osiguranje stoji čak dvije milijarde kuna - osjetno više nego u većini drugih zemalja Europske unije, pokazale su dvije akcije izvanrednih provjera bolovanja, koje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje organizirao prošle godine.
Kako ističu, najčešći uzroci kratkih bolovanja su viroze, a dugih bolesti lokomotornog i krvožilnog sustava, psihičke i zloćudne bolesti te ozljede na radu.
Za najavljeni novi način kontrole bolovanja već sada vlada sve veći interes poslodavaca koji žele suradnju s HZZO-om, kako bi se smanjila neopravdana odsutnost njihovih zaposlenika s radnih mjesta. U Zavodu naglašavaju kako pacijenti koji su stvarno bolesni novu kontrolu uopće neće osjetiti. Oni pak koji su do sada zloupotrebljavali to pravo, kažu, sigurno će imati razloga biti nezadovoljni.
Spomenutim je provjerama ustanovljen poražavajući podatak kako je svaki četvrti osiguranik neopravdano dugo na bolovanju. Istina, bolovanje mu je opravdano otvoreno, ali neopravdano dugo traje, prenosi HRT.
HZZO je tako redovitim i izvanrednim kontrolama opravdanosti bolovanja smanjio ukupnu stopu bolovanja s 3,23 u 2011. godini na 3,12, čime je smanjen i trošak za naknade za bolovanja s milijardu i 16 milijuna kuna iz 2011. godine, na 998 milijuna kuna u prošloj godini. Nekoliko tisuća kontrola provedeno je na zahtjev poslodavca te dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja.
U prvoj akciji kontrolirana su dugotrajna bolovanja, pregledano je 2.713 osiguranika te zaključeno 24,5 posto otvorenih bolovanja. U drugoj akciji obavljen je nadzor u 861 ordinaciji obiteljske medicine, revidirano 12.917 bolovanja i zaključeno njih 580.
Komentirajući prijenos bolovanja u domenu primarne zaštite, u HZZO-u napominju da specijalisti nisu ni do sada preporučivali bolovanje, ali su i prije, kao i sada, mogli preporučivati mirovanje kao mjeru liječenja.
Na najave da će se liječnike kažnjavati s nekoliko tisuća kuna za otvaranje neopravdanih bolovanja, u HZZO-u ističu da su neodgovornu praksu i dosad kažnjavali opomenom, financijskom kaznom uz naknadu nastale štete ili u pojedinim slučajevima i raskidom ugovora sa Zavodom.
"Podaci jasno govore da nepravilnosti postoje i da ima prostora za promjene. Osim toga, redovite i izvanredne kontrole bolovanja utjecale su i na promjenu stava prema otvaranju neopravdanih bolovanja", kažu u Zavodu. Naime, prema njihovim tvrdnjama, postupno se ipak mijenja dugogodišnja praksa prema kojoj su se bolovanja otvarala i na temelju određenih socioekonomskih i gospodarskih prilika. (I. BOŠNJAK/Novi list)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.