Zaposleni su u 2009. godini na bolovanju proveli ukupno 16,7 milijuna radnih dana, a na naknade zbog bolesti potrošeno je 1,2 milijarde kuna. Na bolovanju je dnevno bilo 53.385 radnika, a svaki od njih izostao je s posla u prosjeku deset dana. Milinoviceva objava rata lažnim bolovanjima, i slanje kontrolora HZZO-a u kontrole po kucama bolesnika dali su rezultata pa je tako ukupni broj dana bolovanja pao za 1,4 milijuna dana ili za osam posto u odnosu na prethodnu godinu.
U prosjeku se bolovalo jedan dan krace, a dnevni broj zaposlenika na bolovanju pao je za 4,4 tisuce ljudi. Ušteda u zdravstvenom proracunu iznosila je oko 40 milijuna kuna.
Pojacane kontrole bolovanja srezale su bolovanja za oko pet posto, odnosno sa stope od 3,6 na stopu od 3,4 posto aktivnih osiguranika na bolovanju dnevno. Daleko bolje prošao je HZZO, jer su uglavnom reducirana kraca bolovanja koja se placaju iz zdravstvene blagajne. Stopa bolovanja na teret poslodavca smanjena je za samo 2,5 posto.
Dok je na bolovanjima uštedio, više je novca HZZO potrošio jedino na komplikacije u trudnoci, zbog kojih je lani otvoreno cak svako trece bolovanje.
HZZO je ugovorenu stopu bolovanja koju obiteljski lijecnici ne bi smjeli prekoraciti, jer u protivnom mogu biti i novcano kažnjeni, smanjio na tri posto, što je po mišljenju lijecnika nerealno nisko. Takvu stopu na kraju 2009. godine imalo je samo sedam od ukupno dvadeset podrucnih ureda HZZO-a. Zbog kršenja ugovornih obveza ili drugih propusta, HZZO je lani lijecnicima, ljekarnama i drugim zdravstvenim ustanovama naplatio kazne u ukupnoj vrijednosti od 290.000 kuna.