Gradska knjižnica Umag u svojoj bogatoj knjižničnoj građi posjeduje više od 700 stripova, medija koji predstavlja univerzalnu ljudsku težnju za pripovijedanjem priča putem slika.
- Strip kao medij ima svoju perspektivu, sve manje je komercijalan, sve prisutniji je kao umjetnički izričaj i želja nam je da mladi, kao i brojne generacije ranije, odrastaju uz strip, stoga je ova književna večer u Mjesecu hrvatske knjige posvećena stripu, organizirana kako bi potakla mlade da izaberu ovaj medij, rekao je Nenad Ušumović, ravnatelj Gradske knjižnice Umag prilikom predstavljanja knjige Dana Mazura i Alexsandra Dannera "Svjetska povijest stripa od 1968. do danas", izdavačke kuće Sandorf iz Zagreba. O samoj knjizi i njezinom nastanku, kao i (pra)povijesti stripa kroz stoljeća, govorili su u ime nakladnika, Ivan Sršen te poznati stripaš, Rajko Ban iz Pule.
Približno 290 slika
- Već godinama dobro surađujemo s britanskom izdavačkom kućom Thames & Hudson koja je objavila ovu knjigu i uspjeli smo ostvariti pravo tiskanja početkom godine. Ugodno smo iznenađeni brzinom prodaje, što potvrđuje da je naš odabir pravi, spomenuo je Sršen na početku predstavljanja.
Knjiga objedinjuje priču o stripovima Europe, Azije i SAD-a te ostalih kontinenata gdje kroz sveobuhvatan izvještaj prati evoluciju stripa tijekom više od pedeset godina na svim prostorima, sve do pojave digitalne globalne scene koja će, najvjerojatnije, postati budućnost ovog medija. U knjizi je sadržano približno 290 slika, reproduciranih u originalnoj boji s opsežnim tekstovima uklopljenih u narativ, kronološki podijeljen prema desetljećima, pojasnio je Sršen, nastavljajući približavati smisao prve knjige takve vrste štampane u Hrvatskoj.
- Svrha ove knjige je predstaviti pregled razvoja stripa (znanog kao bande dessinees, manga (josui), fumetti, tebeos, historietas, komiks), u različitim sociopolitičkim prilikama, u kulturama koje su međusobno razdvojene velikim oceanima i jezičnim barijerama, ali su oduvijek bile povezane interkulturalnim i transnacionalnim utjecajima, koji su se ispreplitali od argentinske, španjolske do talijanske škole stripa, francusko-belgijske dessinees i japanske mange (josui) dvadesetih godina prošlog stoljeća, inspirirane kratkim američkim stripovima, a tu su spomenute i poveznice japanskih otisaka koji su utjecali na francuski art nouveau ilustracije kroz linearan crtački stil izražavanja, istaknuo je Sršen.
Veći osvrt na razvoj stripa kroz povijest prikazao je Rajko Ban, stripaš, grafički dizajner i voditelj brojnih radionica stripa iz Pule od svog arhetipa - oslikanog antičkog stupa, do tiskarskog stroja i odštampane Pauperum biblije ("Biblija siromaha") koja se po svom izričaju prva približila današnjem stripu (zbog prvih morfološko formiranih balončića), do postepenog montažnog prijelaza kao kulturne osnove za razvoj stripa i rotacijskog offsetnog stroja, srebrenog razdoblja stripa, zlatnog i modernog perioda, značaja stripa u Kraljevini Jugoslaviji i nastanku junaka Mirka i Slavka u SFRJ.
Sa srcem djeteta
- Sve tiskane knjige koje su se bavile tematikom stripa do sada su gotovo beznačajne i nepotrebne, nakon pojave ove knjige. Ona se bavi poviješću, tehničkom stranom stripa, funkcijom i namjenom stripa, kodeksom stripa i reakcijom na taj isti kodeks odnosno main stream establishment, bavi se podjelama stripa i na kraju, budućnošću stripa, rekao je Ban.
- Ova cjelovita introspektiva, namijenjena je širokoj publici, "baby boom" generaciji koja je odrastala uz strip, te je u sebi uspjela sačuvati onu dječju maštu u koju se inicirala još kao dijete ulazeći u svijet stripa pa tako, danas kao odrasla osoba, srcem djeteta, nastavlja voljeti strip. Knjiga je fantastičan vodič kroz cjelovitu povijest stripa, kazivao je Ban, osobito onu nekonvencionalnu, od 1968. godine do današnjih dana jer do tada je, praktički, na tržištu strip imao komercijalnu funkciju, da bi se stubokom, njegov izričaj, tih kasnih šezdesetih godina počeo mijenjati u umjetnički izričaj, stoga držati danas strip u rukama je kao da držite malo umjetničko djelo, ono ima svoje vlastito tržište i kolekcionarsku vrijednost na tom tržištu, zaključio je Ban.
Počast Micheluzziju
- Predstavljajući brojne umjetnike – pisce, koji su zastupljeni u knjizi od Jacka Kirbyija, Moebiusa, Katsuhire Ottome, Magnusa, Alana Moorea, Sergia Bonellija, Andrea Pazienze i drugih, Ušumović je iznio zanimljiv podatak da je jedan od najpoznatijih talijanskih crtača stripa, fumetta, Attilio Micheluzzi (1930.-1990.), rođen u Umagu, a od svoje šeste godine živio je u Napulju gdje je stekao slavu osmislivši strip junake: Dylana Doga, Johnny Focusa, Capitan Erica, Simona Flasha i mnoge druge. Za svoj rad je osvojio niz međunarodnih priznanja i nagrada poput Yellow kid, 1980. godine i Alfred Prix, 1984. godine. Knjižnica se nakon ovog "otkrića", započela baviti idejom na koji način velikom umjetniku Micheluzziju odati počast u rodnom Umagu, završio je Ušumović odjavljujući ovu osebujnu književnu večer. (Sanja BOSNIĆ)