"Djevojka s bisernom naušnicom" naslov je izložbe koja će se u bolonjskoj palači Fava moći razgledati od 8. veljače pa sve do 25. svibnja.
Ova je slika, uz Leonardovu "Mona Lisu" jedna od najpoznatijih slika na svijetu, stoga će zainteresiranim ljubiteljima umjetnosti biti posebna čast pogledati tu Vermeerovu sliku u Bologni. Izložba je posvećena zlatnim godinama nizozemskog slikarstva, kustos je Marco Goldin uz pomoć Emilie Gordenker, ravnateljice Mauritshuis Museuma iz Haaga, gdje se čuva ovo Vermeerovo djelo.
Puno je toga napisano i rečeno o ovoj slici, povjesničari umjetnosti vele da evocira ljepotu i tajanstvenost te da njezino lice očarava gledatelje već više od pet stoljeća.
Pregovori za ovu talijansku izložbu trajali su godinama, od trenutka kada je Mauritshuis zatvoren zbog obnove, a bolonjski je muzej jedini gdje će se moći razgledati ovo djelo. U Bologni će biti izloženo još četrdesetak djela iz toga muzeja, djela autora kao što su Rembrandt, Frans Hals, Ter Borch, Claesz, Van Goyen, Van Honthorst, Hobbema, Van Ruisdael, Steen, odnosno svi predstavnici zlatnog doba holandskog slikarstva.
"Djevojka s bisernom naušnicom" (nizozemski: "Het Meisje met de Parel") portret je koji je naslikao nizozemski slikar Johannes Vermeer 1665. godine. Portret ga je proslavio i vjerojatno je uz "Mljekaricu" njegovo najpoznatije djelo. Sliku još zovu i "Mona Lisa sjevera" ili "Nizozemska Mona Lisa".
Godine 1999. američka spisateljica Tracy Chevalier napisala je roman "Djevojka s bisernom naušnicom". Roman je 2003. pretočen u istoimeni film, sa Scarlett Johansson u glavnoj ulozi, da bi se 2008. pojavila i kazališna predstava.
Johannes Vermeer van Delft ili Jan Vermeer ili pak Johannes van der Meer (Delft, 31. listopada 1632. – Delft, 15. prosinca 1675.) smatra se jednim od najboljih nizozemskih slikara koji se specijalizirao za interijere domaćinske atmosfere običnog građanskog života. Cijela jedna epoha 17. stoljeća u Nizozemskoj ostala je vjerno prikazana u njegovim slikama.
Iako je malo toga poznato o Vermeerovom životu, jedini izvor informacija su neki registri, pokoji službeni dokument i komentari drugih umjetnika.
Njegov otac Reynier Vermeer je bio tkalac i trgovac umjetninama te je zaslužan za sinovljevu umjetničku naobrazbu. Nije poznato gdje je Vermeer učio slikarstvo niti tko mu je bio učitelj, pretpostavlja se da je to bio Carel Fabritius (1622. – 1654.) ili Leonaert Bramer (1596. - 1674.). Nakon očeve smrti nasljeđuje njegov posao. Vermeer, inače protestant, ženi se 1653. katolkinjom Catherinom Bolmes, preobraćuje se na katoličanstvo i ostvaruje brojnu obitelj od čak četrnaestero djece.
Tijekom nizozemskog tzv. Zlatnog vijeka (Golden age) slikarstvo nije bilo smatrano umjetnošću, već tek pukim obrtom. Skoro cijeli život je proveo u gradu Delftu gdje je bio član slikarskog ceha Sv. Luke. Vermeer je bio umjereno uspješan provincijalni slikar u svoje vrijeme i izgleda da se nikada nije obogatio za života; vjerojatno zato što je slikao relativno malo djela ostavivši svoju ženu i djecu u dugovima nakon smrti.
Doslovno zaboravljen skoro dvije stotine godina, 1866. kritičar umjetnosti Thoré Bürger objavljuje esej pripisavši mu 66 slika (tek 35 su danas sa sigurnošću potvrđene kao njegove). Od tada, Vermeerova slava raste i priznat je kao jedan od najvećih nizozemskih slikara toga doba.
Vermeer je slikao prozirnim bojama nanoseći boju na platno u mnogim slojevima, tehnikom koja se naziva pointillé. Neki čak pretpostavljaju da je u svom minucioznom prepisivanju stvarnosti koristio i cameru obscuru. Neki svjetlosni i perspektivni efekti su se mogli dobiti samo uporabom određenih leća.
Nijedan umjetnik 17. stoljeća nije, poput njega, tako lakomo i slobodno koristio najskuplji pigment tog vremena - lapis lazuli, prirodni ultramarin. Koristio ga je i u predmetima koji nisu nužno morali biti plavi, kao ženske suknje ili traka na glavi "Djevojke s bisernom naušnicom".
Kada smo kod te njegove poznate "Djevojke s bisernom naušnicom", recimo i nekoliko riječi o britanskoj romantičnoj drami, odnosno o knjizi Tracy Chevalier.
Griet je mlada djevojka koja stiže u dom slikara Vermeera kao nepismena služavka. Zainteresirana za postupak nastajanja umjetničkog djela, Griet provodi sve više vremena uz slikara, a Vermeerova opsesija Grietinom ljepotom izaziva ljubomoru njegove posesivne supruge. Griet se, pak, mora nositi s pohotom Vermeerovog mecene Van Ruijvena, koji slikaru naredi da naslika Griet. Tako služavka postane motivom Vermeerovog najpoznatijeg djela. (Priredila Vanesa BEGIĆ)