Ljudi rodeni u siromašnijim i manje obrazovanim obiteljima nemaju jednake šanse za uspjeh kao oni iz bogatijih i obrazovanijih. Studiraju uglavnom djeca iz bogatijih obitelji, a napredovanje siromašnijih na društvenoj ljestvici u Hrvatskoj je otežano, pokazalo je istraživanje koje je u posljednja dva mjeseca provela agencija Hendal za casopis Banka, u sklopu projekta Nacionalni indeks srece.
- Primjerice, više od 40 posto hrvatskih studenata imaju roditelje s višim ili visokim obrazovanjem, a samo cetiri posto studenata su djeca roditelja s osnovnom školom ili bez nje. To znaci da hrvatsko društvo ima ogranicenu socijalnu pokretljivost i ne nudi jednake šanse svim gradanima, ocijenila je Marina Ralašic, izvršna direktorica casopisa.
Nacionalni indeks srece u Hrvatskoj trenutacno iznosi 63 boda, na ljestvici od mogucih stotinu, pri cemu visokoobrazovani ljudi imaju znatno viši osjecaj zadovoljstva od onih sa srednjom ili osnovnom školom. Tim rezultatima nije iznenadena Dunja Potocnik, strucnjak za socijalnu mobilnost, koja tvrdi da "u Hrvatskoj više obrazovanje u prosjeku znaci i bolji život".
Profesor Žarko Puhovski, pak, smatra da vece obrazovanje pojedinaca ne znaci njihovo vece zadovoljstvo životom.
- Nitko me ne može uvjeriti da je obrazovanje povezano sa zadovoljstvom. Uspjeh nije vezan uz srecu, ni sreca uz uspjeh, kazao je Puhovski, tvrdeci da rezultate tog istraživanja treba uzeti s rezervom.
Visoko obrazovanje u Hrvatskoj ima 18 posto stanovnika, što je osjetno niže od prosjecnih 30 posto u clanicama Europske unije. (B. Po./NL)