Komad pizze, hot-dog, tost, hamburger, burek, topli sendvič, čips, smoki, slatka gazirana pića, krafna ili buhtla… Kad školsko zvono označi početak marende, upravo će se ovakva hrana naći u rukama većine učenika. Ovaj je visokokaloričan, a niskonutritivan meni gotovo obavezan za sve srednjoškolce koji nemaju drugog izbora nego odjuriti u obližnji fast food ili pekaru budući da u niti jednoj srednjoj školi ne postoje kuhinje jer država nije obavezna brinuti se o prehrani srednjoškolaca.
Nešto se bolje hrane osnovnoškolci, ali ne u svim školama jer, iako je riječ o obaveznom školovanju, nemaju sve ove ustanove jednake uvjete za spremanje kuhane marende. A da se učenike pita, većina bi umjesto u školi, radije marendala u Mc Donald'su. Kad se sve lošijoj prehrani, za koju je najodgovornija obitelj, prododa da mladi danas većinu vremena sjede pred televizorom ili računalom, ne čudi da debljina djece i u nas postaje sve veći problem.
Prema ESPAD istraživanju iz 2009., u koje su bili uključeni učenici 39 zemalja Europe, SAD-a i Kanade, Hrvatska je po preuhranjenosti djece pri vrhu - na šestom mjestu!
- Dosadašnja istraživanja pokazuju da je 18 posto djece u Hrvatskoj preuhranjeno jer imaju BMI od 25 do 29, dok je pretile djece s indeksom većim od 30 između tri do četiri posto u ukupnoj populaciji djece, ističe voditeljica Službe za školsku medicinu pri Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije dr. Klaudija Blarežina.
Da je pretilost u porastu primjećuju svake godine kod upisa djece u prve razrede osnovne škole gdje već kod prvašića liječnici vide da ima više pretile djece nego prijašnjih godina. Uzrok pretilosti djelomično je u genetici, ali velik utjecaj imaju prehrambene navike u obitelji.
Dr. Blarežina je tijekom svojeg 15-godišnjeg rada u Zavodu primijetila kako preuhranjena djeca imaju više problema koštano-zglobnog sustava, posebice se to odnosi na poremećaj hrskavice koljenskog zgloba, rjeđe kuka. Primjetna je i veća učestalost povišenih masnoća i šećera u krvi preuhranjene djece.
- U porastu je broj djece s masnim promjenama jetre, češće kod dječaka. Uz pravilnu prehranu ova se stanja mogu popraviti, no potrebne su korjenite promjene u stilu i načinu prehrane i stila života uopće, ističe liječnica. Upozorava da se s djecom mora pažljivo razgovarati o problemu pretilosti, posebice kad su u pubertetu, kako ne bi došlo do kontraefekta, bulimije ili anoreksije, kojoj su sklonije djevojčice.
- Roditelji ne bi trebali kupovati i činiti dostupnom djeci, hranu koja je nezdrava, a to su grickalice i slatkiši. Djeca trebaju piti više vode, a ne slatke napitke ili sokove koji se razrjeđuju. Jako je važno da redovito vježbaju, a ako se ne žele ili ne vole baviti sportom, onda barem trebaju svaki dan žustro hodati, biti tjelesno aktivni.
Djeca trebaju imati pet obroka dnevno, a već onaj prvi, doručak, većina djece preskače. Upravo je doručak važan, ako ne i glavni obrok jer nakon noći gladovanja, djeca sa smanjenim rezervama odlaze u školu, postaju nervozni, gube pažnju, koncentraciju a onda su takvi učenici manje uspješni u učenju, napominje liječnica. (Napisala Maša JERIN)
VIŠE O OVOJ TEMI U TISKANOM IZDANJU.