U organizaciji Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) Istarski švoj, u utorak i srijedu u Poreču i Pazinu održani su, u sklopu projekta "More od malih nogu", okrugli stolovi o uvođenju ribe i drugih morskih plodova iz lokalnog ulova u prehranu djece u istarskim vrtićima i školama.
Predstavnici LAGUR-a Istarski švoj Robert Momić i Iva Jekić najavili su nastavak ovog projekta edukacijskim radionicama za školske i vrtićke kuharice i kuhare o pripremi jela od riba i morskih plodova u kolovozu; tiskanjem kuharice s receptima za školske i vrtićke kuhinje. Stručnjak za ribarstvo Mario Lovrinov izvijestio je da godišnje istarski ribari ulove oko 21.000 tona ribe i morskih plodova, od čega se više od polovice izvozi. Prema podacima iz istraživanja koje su Istarska županija i Zavod za javno zdravstvo proveli o strukturi ishrane u 40 istarskim odgojno-obrazovnim ustanovama godišnje se troši ukupno svega jedna tona ribe, ali zato čak 9 tona raznih salama.
Porečki vrtić uzor
Nutricionistkinja Mihela Dujmović ukazala je na veliku važnost konzumacije ribe za djecu, koja se ribom mogu hraniti već od devetog ili desetog mjeseca života, a tijekom odrastanja bi ribu trebala jesti bar dva puta tjedno po 170 grama. Pozitivan primjer iz prakse iznijela je Marjana Akiet iz porečkog vrtića Smiješak, gdje se za pedesetak polaznika tog privatnog vrtića svježa riba nađe na jelovniku dvaput tjedno. Ovaj vrtić međutim uživa pogodnost što ima dvije ribarnice udaljene manje od pet minuta hoda, dok je sasvim drukčije u pazinskom Dječjem vrtiću Olga Ban, čija je iskustva iznijela Marija Dagostin. Ranije se zbog teškoća s dobavom djeci moglo nuditi samo smrznutu ribu, a nedavno se dvaput mjesečno u vrtić počelo dobavljati po 25 kila svježe sardele. Vrtićke kuharice imaju mnogo posla oko čišćenja i pripremanja te ribe, jer je tri sata potrebno da se spremi riba za 650 djece, pa pri posluživanju neki dobiju sardelu već ohlađenu. Pazinski je vrtić vrlo zainteresiran za češće pripremanje ribe, ali bi bilo dobro da riba stiže već očišćena ili isfiletirana kako bi se ubrzala njena priprema.
Zdenka Čohilj, ravnateljica pazinske Osnovne škole Vladimira Nazora, izvijestila je da se u ovoj ustanovi riba tradicionalno priprema petkom, a to su najčešće prženi riblji štapići ili tuna, dok bi za povećanje ponude ribe svakako trebalo dobavljati očišćenu ili filetiranu ribu. Kuhar Damir Skoko je postavio konstruktivno pitanje imaju li istarske ribarske zadruge uvjete za preradu ribe u "poluproizvode" koji bi bili pogodniji za manipulaciju u vrtićkim i školskim kuhinjama, na što je Robert Momić rekao da bi ribarske obrtnike trebalo potaknuti da se počnu baviti čišćenjem, filetiranjem, mariniranjem ili brzim smrzavanjem ribe za takvu vrstu plasmana. Mario Lovrinov je pak izvijestio da su neke istarske ribarske zadruge nabavile strojeve za iskoštavanje ribe, ali se zapitao što se dalje može s tim "poluproizvodom", na što je David Skoko savjetovao da se treba s takvom sirovinom kreativno "poigrati" i educirati školske i vrtićke kuhare kako od te iskoštene riblje mase raditi polpete, rižote i razna druga jela.
Škole su zainteresirane
Moderatorica okruglog stola Suzana Jašić na kraju je rezimirala zaključke porečkog i pazinskog skupa: svi su, a pogotovo odgojno-obrazovne ustanove, jednodušno zainteresirani za veći udio ribe u školskim i vrtićkim jelovnicima, a da bi se to postiglo potrebno je produbiti kontakte između ribara i ustanova; ribari i njihove organizacije trebaju poraditi na primarnoj preradi ribe u oblike pogodnije za školske i vrtićke kuhinje, a sve to treba biti popraćeno edukacijskim aktivnostima usmjerenim prema kuharima, roditeljima, prosvjetnim djelatnicima i djeci.
Na kraju okruglog stola, za primjer kako bi to moglo izgledati i u školskim kuhinjama, nekoliko jednostavnih ali atraktivnih jela od riba i morskih plodova pripremili su kuhari pulskog LF Cateringa. (Davor ŠIŠOVIĆ)